U sklopu obilježavanja Dana sigurnog interneta 8. veljače, UNICEF je predstavio istraživanje o raširenosti elektroničkoga nasilja među djecom u Hrvatskoj, kojim je bilo obuhvaćeno osam tisuća djece i roditelja iz 23 osnovne škole. E-nasilju je dosad bilo izloženo 4,89 posto djece, a najčešće se događalo preko Facebooka i SMS-a. Najvećim se rizikom pokazalo upoznavanje online prijatelja, a djecu najviše uznemiruju neprimjerene i ružne poruke ili komentari, što su im preko interneta slali vršnjaci. Pritom se kod djece najčešće javljaju osjećaji ljutnje, uznemirenosti i zabrinutosti te izbjegavanje odlaska u školu, kao i gubitka koncentracije, navodi se u rezultatima istraživanja.

Roditeljske zablude

Roditelji nerijetko smatraju kako su im djeca sigurna kad su kod kuće, za kompjuterom. I nisu svjesni svih opasnosti što ih nose online veze jer, kako upozorava pravna stručnjakinja Ines Perić, „djeca su ta koja više koriste tehnologiju i roditelji ne mogu nikad ići u korak s njima."

Istraživanje je pokazalo i da hrvatska djeca ne zaostaju za svojim vršnjacima u svijetu po utjecaju suvremene tehnologije na svakodnevni život. Dosadašnja istraživanja, provedena na više od 20 tisuća djece i njihovih roditelja u 25 europskih zemalja, pokazala su da je 12 posto mladih Europljana u dobi od 9 do 16 godina na internetu bilo izloženo nekom događaju ili sadržaju koji ih je uznemirio.

Dječja samopomoć

Djeca se s elektroničkim nasiljem nose na različite načine, navodi UNICEF. Najčešće pričaju s prijateljima ili roditeljima, te ignoriraju zlostavljanje i izbjegavaju internetske stranice na kojima ih zlostavljaju, međutim to ih, u pravilu, ne sprječava da koriste internet. S obzirom da se po medijima sve više govori o opasnostima što ga nosi internet, djeca su opreznija prema ponudama za susret, pozivima na kavu,.. pa npr. traže stavljanje fotografije na face-profil osobe koja je zainteresirana za druženje s njima, upoznaju okolinu s takvim pozivima i ino.

Da je nasilje putem interneta i mobitela puno ozbiljnije od nasilja u stvarnome životu smatra 22,9 posto djece, a 49,7 posto ih smatra da žrtve elektroničkog nasilja to postaju bez nekog posebnog razloga. Istraživanje je, također, ukazalo na to da bi 47,9 posto djece pokušalo zaustaviti nekakav slučaj elektroničkog nasilja u školi, a 24,8 posto smatra da je moguće lakše se izvući iz kad nekoga zlostavljanja putem interneta jer nitko ne zna tvoj pravi identitet. Ako dođe do zlostavljanja putem interneta, bilo da se radi o pedofiliji ili vršnjačkom nasilju, važno je, poručuju stručnjaci, sačuvati dokaze. Samo tako može se doći i do zlostavljača i spriječiti nastavak nasilja, pa i neka moguća tragedija.

Roditelji trebaju pomoć

Rezultati UNICEFOVOG istraživanja pokazuju i da se roditelji rijetko koriste programima i drugim načinima kontrole sadržaja. „Ovo veliko istraživanje još jednom potvrđuje koliko su nam potrebni preventivni programi koji će i odraslima pružiti znanja i alate za edukaciju djece o sigurnom hodanju internetom", poručila je predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Lora Vidović pozivajući na veća ulaganja upravo u rješavanje ovoga problema.

Unicefovu akciju »Prekini lanac!«, koja je usmjerena na zaštitu djece od zlostavljanja putem interneta i mobilnih telefona, pozdravlja čak 77 posto roditelja u školama što ga provode te podržava odluku škola da se uključe u nju. Također, 21 posto roditelja smatra kako je dobro da se škola bavi i time, dok samo dva posto smatra da to nije posao škola. U sklopu obilježavanja Dana sigurnog interneta, UNICEF je za ožujak najavio i održavanje okruglog stola o raširenosti elektroničkog nasilja među djecom u Hrvatskoj.