Prosvjed u znak potpore privedenom Divjaku (Reuters)Analitičari Instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) zaključuju da "Srbija želi revidirati povijest, odnosno vlastitu ulogu i odgovornost u događajima iz 90-tih godina prošlog stoljeća" te da te aktivnosti provode ostaci režima Slobodana Miloševića. Najglasniji u zahtjevu za izručenjem umirovljenog generala bivše Armije BiH Jovana Divjaka, koji je u četvrtak (3.3.) uhićen u Beču na temelju srbijanske tjeralice, je srbijanski ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić, nekadašnji ministar informiranja u Miloševićevoj vladi, kaže direktor IFIMES-a Zijad Bećirović.

"Ivica Dačić je bivši visoki dužnosnik Miloševićevog režima, a taj je režim odgovoran i za opsadu Sarajeva i za rat u BiH. Sada se Ivica Dačić ponovo pojavljuje kao progonitelj generala Jovana Divjaka", kaže Bećirović.

BiH ne poduzima sve potrebne mjere

"BiH od Interpola mora tražiti suspenziju srbijanskih tjeralica te obavijestiti države s kojima Srbija ima bilateralne ugovore da se do konačne odluke Interpola suzdrže od bilo kakvih postupanja protiv državljana BiH", smatra Bećirović. Uhićenja Ejupa Ganića, Ilije Jurišića, Tihomira Purde, a sada i Jovana Divjaka ukazuju na neophodnost dogovora regionalnih lidera kako bi se izbjegle situacije koje prijete miru i ugrožavaju pozitivne regionalne procese.

"Vjerojatno će biti potreban sastanak najviših državnih dužnosnika kako bi se izbjegle ovakve nelogične situacije, a nelogično bi bilo i da primjerice BiH raspisuje tjeralice za državljanima Srbije osumnjičenima za zločine na Kosovu", kaže portparol Tužiteljstva BiH Boris Grubešić.

Zlouporaba Interpola i bilateralnih odnosa

Zijad Bećirović tvrdi da su vlasti Austrije trebale uvažiti stajalište Haškog suda koji je još 2003. godine zaključio da nema dokaza na temelju kojih bi se general Divjak mogao smatrati odgovornim za događaje u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine, odnosno za smrt pet vojnika JNA i jednog civila. Prema navodima IFIMES-a, Austrija će ovoga tjedna analizirati tajne istrage i dosjee bivše Jugoslavenske narodne armije (JNA), odnosno Vojske Jugoslavije (VJ), koji su preko Republike Srpske (RS) podneseni na ocjenu Haškom sudu.

Radi se o popisima na kojima su imena oko 10.000 Bosanaca i Hercegovca "osumnjičenih" za ratne zločine, koje je Haško tužiteljstvo odbacilo kao neosnovane. Ti su popisi potom predani Tužiteljstvu za ratne zločine Republike Srbije, koje ih sada prosljeđuje Interpolu i državama s kojima Srbija ima bilateralne sporazume.