Natalite u Europi opasno opadaIako je Njemačka u svijetu uzor po svojoj obiteljskoj politici, natalitet u ovoj zemlji svake godine sve više opada. Istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koje obuhvaća 30 najrazvijenijih zemalja svijeta, pokazalo je da se Njemačka nalazi tek na 26 mjestu po stopi nataliteta.

Ovaj podatak je kontradiktoran činjenici da je upravo Njemačka zemlja koja izdvaja najviše novca iz javnih fondova za financiranje obiteljske politike. Njemačka na svako novorođeno dijete - do njegove punoljetnosti potroši 146.000 eura. Stopa dječijeg siromaštva u Njemačkoj iznosi 8,3 posto u usporedbi sa ostalim industrijskim zemljama, gdje se u prosjeku kreće oko 12,7. Međutim, ni trogodišnji plaćeni porodiljski dopust, a ni veći broj mjesta u dječijim vrtićima nisu doveli do većeg nataliteta u Njemačkoj.

Dječiji doplatak nekorektno raspodjeljen

Monika Kviser, autorica spomenutog istraživanja objašnjava da je u Njemačkoj i dalje problematično istovremeno spajanje posla i obitelji i da država treba još više učiniti za najmlađe.

"Njemačka izdvaja relativno mnogo novca za stariju djecu. Dječiji dodatak se isplaćuje i onoj djeci koja uče zanat, a i zanat im je plaćen. Istovremeno, mlađa djeca dobijaju relativno malo novca. U većini industrijskih zemalja je stanje takvo, da se mlađa djeca zapostavljaju."

U Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj savjetuju da država umjesto novčanih sredstava i poreznih privilegija za roditelje, direktno investira u stvaranje infrastrukture za još bolju brigu o djeci. Međutim, njemačka vlada se i dalje drži politike „dječjeg doplatka". Suradnik državnog Ministarstva za obitelj Herman Küs komentira:

"To su pouzdani izvori prihoda. To je odlučujući preduvjet da dječije siromaštvo u Njemačkoj ostane na niskom nivou. Znamo da moramo ulagati i u infrastrukturu za brigu o djeci, dakle, otvoriti nove šanse za smeštaj i brigu o djeci tijekom cijelog dana ili na određen broj sati. Upravo na tome radimo."

Srbi, Hrvati, Bosanci i Hercegovci polako izumiru?

Ukoliko promatramo balkanske narode, u posljednjih 100 godina, broj Albanaca je povećan za 700 posto, Rumunja, Bugara i Grka je više 40 posto, dok se broj Srba smanjio za 10 posto. Broj Srba se svake godine smanjuje za oko 40.000, a neki demografi procjenjuju da će Srbi kao narod nestati za 250 godina. Hrvatska ima 690.000 djece i nešto više od 760.000 starijih od 65 godina. Stručnjaci vjeruju da će za 30 do 40 godina biti upola manje djece i trostruko više starijih, nego što ih ima sada. Demografska slika nije nimalo povoljnija ni u Bosni i Hercegovini. U usporedbi sa 2009. natalitet je u 2010. godini opao za skoro 3 posto. Rat i njegove posledice pogoršale su situaciju, veliki broj ljudi je stradao, a značajan udio populacije u plodnim godinam otišao je iz države.