IlustracijaSkoro dvadeset godina od ratnih sukoba na prostoru nekadašnje Jugoslavije, narodi širom Zapadnog Balkana još se nalaze pred izazovom suočavanja sa prošlošću i utvrđivanjem istine o ratnim zločinima. Ključ za uspostavljanje pomirenja mora doći iz same regije, a istina i pomirenje uvijek idu zajedno, poruka je koja je ovim povodom stigla iz Bruxellesa.

„Pravda koja vodi pomirenju nije samo pitanje sudskih procesa. Bitni su procesi koji se vode pred Tribunalom u Haagu ili oni pred nacionalnim sudovima u Sarajevu, Zagrebu i Beogradu. Ali to nije dovoljno. Važno je suočiti se sa prošlošću i van sudskih klupa", poručio je Pierre Mirel, direktor za Zapadni Balkan u Europskoj komisiji.

Na Balkanu se uči iz različitih povijesnih udžbenika

I dok se zemlje Zapadnog Balkana trude ispuniti brojne kriterije i nekako doći do članstva u EU, često se zaboravlja da je za zajedničku budućnost bitno prethodno razumijevanje prošlosti. Međutim, postoji li tu zajednička istina za narode nekadašnje Jugoslavije? Sudeći prema obrazovnom siustavu u BiH, gdje se još uči iz različitih udžbenika za povijest, do zajedničke istine još je dalek put.

Europska parlamentarka Tanja Fajon upozorava da ni mlade generacije na Balkanu ne mogu premostiti političke razlike svojih predaka i da se na Balkanu ne razgovara samo zbog razlike u prezimenima: „Zapadni Balkan više ide unazad nego unaprijed. Posljednjih par godina nije bilo dovoljno napretka. U situaciji kada je EU suočena sa vlastitim problemima, vrlo je teško onima koji podržavaju ideju daljeg proširenja Unije zastupati proširenje na Zapadni Balkan."

Pravda bez obzira na granice

EU se poziva da jasnom europskom perspektivom potakne države Zapadnog Balkana na reforme, ali sa druge strane jasno je da se dijalog, istina i mir moraju tražiti unutar regije kao cjeline. Regionalni konflikti zahtijevaju „regionalnu pravdu" kako za žrtve tako i za njihove obitelji, svjedoke ili pak zločince, bez obzira sa koje strane granice se nalaze.

U posljednje tri godine, u okviru inicijative REKOM, 1.600 nevladinih organizacija sa prostora nekadašnje Jugoslavije stavile su svoja različita i često sukobljena mišljenja o prošlosti u službu pomirenja. Prema riječima Nataše Kandić, direktorice beogradskog Centra za humanitarno pravo, cilj je doći do činjenica o žrtvama ratnih zločina i tako spriječiti manipulaciju pukim brojkama: „Na teritoriji nekadašnje Jugoslavije mi stalno pričamo o brojevima. Sada želimo imati spisak imena - da znamo tko su ljudi, tko su žrtve ratnih zločina, ali i da znamo imena vojnika i policajaca ubijenih u ratu."

Koalicija civilnog društva regije sada traži od vlada država sa prostora nekadašnje Jugoslavije da uspostave zajedničku komisiju koja će se baviti žrtvama i ratnim zločinima, a samim tim i istinom i izgradnjom zajedničke budućnosti.