14.06.2011. / 11:45

Autor: Hina

Slovenski rast usporava starenje stanovništva

Broj stanovnika mlađih od 14 godina u ukupnoj se populaciji Slovenije u zadnjih 20 godina smanjio za 30 posto, a broj starijih od 65 godina povećao za 56 posto, podaci su iz publikacije "Sloveniji za 20. rođendan - slovenska statistika"

IlustracijaIlustracijaRastući javni troškovi uzrokovani sve starijom demografskom strukturom mogli bi biti srednjoročni element usporavanja slovenskog razvoja, prema statističkim podacima koje je državni statistički ured objavio u svojoj publikaciji u povodu 20. obljetnice državne samostalnosti.

Slovenski bruto nacionalni proizvod po glavi stanovnika iznosio je 1991. godine otprilike 40 posto onoga u Italiji, a danas dostiže 88 posto prosjeka proširenje Europske unije sa 27 članica, no država se susreće s općim europskim izazovom sve starije strukture stanovništva i potrebe za adekvatnim strukturnim prilagodbama.

Broj stanovnika mlađih od 14 godina u ukupnoj se populaciji Slovenije u zadnjih 20 godina smanjio za 30 posto, a broj starijih od 65 godina povećao za 56 posto, podaci su iz publikacije "Sloveniji za 20. rođendan - slovenska statistika".

Očekivani životni vijek u Sloveniji se u zadnjih 20 godina povećao za šest godina za muškarce i pet godina za žene. Najbrži rast u strukturi stanovništva po životnoj dobi su stariji od 80 godina, pa se njihov broj u proteklih dvadeset godina povećao za 74 posto - na nešto više od 80.000. Ilustrativno je i to da u Sloveniji živi 192 ljudi starijih od 100 godina, dok ih je 1991. bilo samo 26.

Tako velike demografske promjene slovenska vlada je nedavno iznijela kao glavni razlog za usmjerenu reformu mirovinskog sustava i sustava zdravstvene zaštite. Reforma bi trebala stabilizirati učinke koje sve starije stanovništvo ima na javne blagajne i državni proračun.

Mirovinska reforma, koja je predviđala povišenje praga za starosnu mirovinu na 65 godina života, uvjerljivo je odbijena na referendumu, unatoč tvrdnjama vlade da je sadašnji sistem neodrživ.

Manjak glavnog mirovinskog fonda u odnosu na njegove zakonske obveze prema osiguranicima od 1996. godine osigurava se sve većim izdvajanjima iz državnog proračuna. Uplate iz proračuna za mirovine ove će godine po procjenama dosegnuti 1,5 milijardi eura. Toliko je nominalno 1991. godine iznosio cijeli slovenski bruto nacionalni proizvod koji se u 20 godina povećao na 36 milijardi eura.

Vezane vijesti

Slovenske banke sve teže kreditiraju gospodarstvo

Slovenske banke sve teže kreditiraju gospodarstvo

Slovenska središnja banka upozorila je u srijedu na rastuće gubitke slovenskih banaka zbog čega se i dalje smanjuju mogućnosti kreditiranja… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika