Jedan od prosvjeda u Španjolskoj (Reuters)"Mi tražimo veća prava, tražimo pravo na posao i na pristojnu plaću, tražimo šansu za vlastiti stan i tražimo mogućnost da sami određujemo svoju budućnost."

Mladi u Španjolskoj su frustrirani - gotovo svaki drugi građanin u dobi između 18 i 25 godina je nazaposlen. Stopa nezaposlenosti u toj dobnoj skupini iznosi 44 posto - najviše u Europskoj uniji. Mnogi mladi u Španjolskoj osjećaju se kao pripadnici neke "izgubljene generacije" - generacije koja sada mora platiti ceh za krizu koju su skrivili drugi.

I zbog toga su nedavno mnogi mladi izašli na ulice - protesti ljutih i ogorčenih mladih Španjolaca u Madridu, Barceloni i drugim gradovima danima su bili na naslovnim stranicama medija širom svijeta. Jedan od uzroka lošeg stanja je kraj investicijskog i građevinskog booma, inače jedne od ključnih industrijskih grana u Španjolskoj. Nakon rasprsnuća tržišta nekretnina kao mjehura od sapunice je izgradnja stanova smanjena za 70 posto. Dok je taj boom trajao, mnogi mladi su prekinuli školovanje - tada su na gradilištima širom zemlje mogli brzo zaraditi puno novca. A sada su nezaposleni.

Mladi - prve žrtve krize

Španjolska nije iznimka u Europi. Slično se desilo i u Grčkoj, Irskoj ili Italiji. I u tim zemljama je nezaposlenost među mladima oko 30 posto, a u 19 od 27 zemalja članica EU-a ona iznosi više od 20 posto. Mladi su prve žrtve gospodarske krize u Europi, smatra Holger Schäfer, stručnjak za tržište rada iz Instituta njemačke privrede: "Njima je u kriznim vremenima teže nego drugima. Oni imaju manje radnog staža pa su prvi na redu kada dolazi do otpuštanja. Osim toga imaju i manje specifičnog znanja koje je potrebno u nekom poslu, u nekoj sasvim konkretnoj firmi. Zbog toga su oni često prve žrtve različitih mjera štednje."

U takvoj situaciji su mogućnosti politike za kratkoročne intervencije relativno ograničene. Najvažnije je poticanje rasta cjelokupnog gospodarstva, pa time i tržište rada, smatra Schäfer: "Konjunktura igra važnu ulogu za razvoj tržišta rada za mlade. Recimo, dinamika otvaranja pripravničkih mjesta je povezana s općim razvojem tržišta rada - kada je ono u poletu, rastu i mogućnosti za obrazovanje uz rad mladih. Tako je recimo Španjolska 2006. imala stopu nezaposlenosti među mladima od 'samo' 18 posto, što je puno bolje nego sadašnjih 44 posto."

Njemačka kao uzor?

Za razliku od mnogih drugih europskih zemalja, Njemačka je za sada bez većih lomova prošla kroz krizu - gospodarstvo raste, a s njime i izvoz i konjunktura. Nezaposlenost mladih je pala na ispod deset posto. Slične rezultate ostvaruju još samo Austrija i Nizozemska.

Ali nije samo gospodarski razvoj zaslužan za to. Mnogi stučnjaci smatraju da je i njemački tzv. dualni sustav obrazovanja - paralelno obrazovanje u školi i firmama - važan faktor. Rene Rudolf je voditelj odjela za mlade u Njemačkom savezu sindikata: "Ja vjerujem da je njemački dualni sustav obrazovanja jedan od najboljih sustava na svijetu. Time se i mladima koji ne idu studirati omogućuje da pronađu dobro zaposlenje. To se svakako pozitivno odražava i na šanse koje imaju".

Neki novi gastarbajteri

Usprkos tome on smatra da nema razloga za euforiju: "U usporedbi s drugim europskim zemljama mi imamo relativno nisku stopu nezaposlenosti mladih. Ali i kod nas postoje problemi: ima dosta mladih koji su tijekom probnog rada vrlo slabo plaćeni, a dosta je i onih koji imaju samo ugovore na određeno vrijeme. To znači da će oni biti prvi koji će na svojoj koži osjetiti eventualno pogoršanje gospodarske situacije u Njemačkoj".

Ali za sada je njemačko gospodarstvo još u fazi rasta. U međuvremenu su se čak prvi nezaposleni akademci iz Španjolske uputili ka Njemačkoj. Ali jezik je veliki problem - bez poznavanja njemačkog jezika, ili barem vrlo dobrog znanja engleskog, na ovdašnjem tržištu rada oni nemaju osobite šanse.

Autori: Nils Naumann (za)