Tužitelj za ratne zločine Srbije Vladimir VukčevićPotpisivanje Sporazuma o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida između Tužilaštava za ratne zločine Srbije i BiH, predviđeno u Haagu 8.i 9.srpnja , odloženo je na prijedlog glavnog tužitelja BiH Milorada Barašina.

Kako se navodi u priopćenju koje je medijima poslalo Tužilaštvo Srbije, u dopisu tužitelju za ratne zločine Srbije Vladimiru Vukčeviću, Barašin obrazlaže ovaj potez „sa žaljenjem", navodeći da mu je Ministarstvo pravde BiH naknadno dostavilo drugo mišljenje „u kojem je izraženo neslaganje sa tekstom Sporazuma, te je dat prijedlog izmjena Sporazuma koji suštinski mijenja raniji tekst".

"Tužilaštvo BiH smatra da Sporazum predstavlja dobru polaznu osnovu za dalji nastavak pregovora u cilju utvrđivanja konačnog teksta i poziva Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije da iznese svoje mišljenje. Tužilaštvo će prihvatiti poziv za ponovno usuglašavanje stavova u cilju unaprjeđenja suradnje dva tužilaštva i pomirenja u regiji", navedeno je u priopćenju Tužilaštva za ratne zločine Srbije.

U izjavi za bh. medije glasnogovornica Ministarstva pravde Marina Bakić je demantirala navode Barašina o naknadnom dostavljanju mišljenja i navela da je stav ministarstva ostao nepromijenjen od početka, te da je odmah jasno podvučeno što je sporno u tekstu Sporazuma, navodeći usuglašavanje sa važećim međunarodnim ugovorima, jasnu naznaku da je postignut između tužilaštava dvije države i da se odnosi na teritorije obje države. Bakić je istakla da mišljenje ministarstva u ovom slučaju nije obavezujuće.

Sporne odredbe sporazuma

O kojim se konkretno mjestima razmimoilaženja govori i što je bilo sporno, iz Tužilaštava obje zemlje nisu komentirali. Međutim, nevladine organizacije u BiH su posljednjih mjesec dana upozoravale na ozbiljne propuste u predloženom tekstu Sporazuma, posebno ističući činjenicu da se tekst krije od javnosti i da bi trebao ratificirati u Parlamentu, a ne na ovakav način. Predsjednik Fondacije "Istina, pravda, pomirenje" iz Tuzle, Sinan Alić, kaže za Deutsche Welle da je odgađanje Sporazuma dokaz o neozbiljnom vođenju čitavog procesa.

"Fondacija je prva skrenula pažnju javnosti na način kako je Barašin bio spreman potpisati taj sporazum koji je zapravo predstavljao gubljenje pravnog suvereniteta države BiH, i pretvaranje Tužilaštva BiH u tehnički servis Vukčevića."

Alić je objavio tekst sporazuma na stranicama Fondacije i apostrofirao ključne probleme - Na prvom mjestu, sporna je definicija područja primjene, odnosi se na građane obje države za ratne zločine počinjene u BiH, što znači da su zločini na teritoriji Srbije, poput logora, ovim sporazumom izuzeti.

Prema Alićevim riječima, Ministarstvo pravde je upravo ovo navelo u svojim primjedbama koje je iznosilo Tužilaštvu, zahtijevajući i da se iz preambule Sporazuma izbriše konstatacija da tužilaštvo BiH ne vodi ni jednu istragu za zločine počinjene na području Srbije.

"To je nonsens. Prihvaćaš činjenicu da ti ne ideš tamo, a dopuštaš da neko drugi na tvom terenu, uvjetno rečeno, to radi", kaže Alić.

Bez dodatnih opterećenja odnosa BiH i Srbije

Druga jako važna stvar u Sporazumu, kaže Alić, jest ta da on obavezuje Tužilaštvo BiH da Tužilaštvu Srbije dostavi sve dokumente u vezi sa slučajevima koje istražuju.

"A koje srbijansko Tužilaštvo najčešće nema. Slučaj Jurišić je pokazao kako se radilo. Tužilaštvo Srbije, kada je pokrenut slučaj Jurišić, u fascikli je imalo nalog za istragu i jednu turističku mapu Tuzle. I ništa više. Da je ovaj sporazum bio tada potpisan Tužilaštvo BiH bi bilo obvezano da svu dokumentaciju, obimnu dokumentaciju koju prikupljaju godinama, samo proslijedi u Beograd i isto tako u slučajevima Divjaka, Ganića, Vučurevića...", pojašnjava Alić.

S obzirom da su spomenuti slučajevi nanijeli veliku štetu odnosima dvije zemlje, pitali smo ambasadora BiH u Srbiji, Borišu Arnauta, da li će odlaganje potpisivanja sporazuma dodatno otežati sudske procese koji se trenutno vode.

"Odlaganje potpisivanja sporazuma neće otežati odnose BiH i Srbije, ni spomenute procese. Naravno, i dalje će stajati otvorena pitanja ovakvih vrsta uhićenja kao što su bili Ganić, Jurišić i Vučurević. Bitno je da se problem što prije reguliraju i da taj sporazum ne bude imao utjecaja na sporazume između dvije zemlje koji su aktualni", pojasnio je Arnaut.

Podsjetimo, Sporazum između dva Tužilaštva trebao je biti potpisan 8. i 9. srpnja u Haagu. U posljednjih dvije godine Srbija je, na osnovu međunarodnih potjernica, omogućila u slučaju "Dobrovoljačka" uhićenje Ejupa Ganića u Londonu i Jovana Divjaka u Beču, u Beogradu je uhapšen Ilija Jurišić zbog slučaja "Tuzlanska kolona", kao i Tihomir Purda zbog nedokazanog zločina u Vukovaru. Sve potjernice i optužnice pobijene su pred sudom u Velikoj Britaniji, Apelacijskom sudom u Srbiji, a Tužilaštvo iz Beograda je samo odustalo od daljeg progona Tihomira Purde.

Potpisivanju sporazuma u Haagu 8. srpnja trebali su prisustvovati Glavni tužitelj Haškoga tribunala Serge Brammertz, Stephen Rapp, američki ambasador za ratne zločine, predstavnici Ambasade SAD u Beogradu i Odjeljenja za ljudska prava i vladavinu prava pri Misiji OEBS-a u Srbiji.

Autorica: Žarka Radoja