Njegovi odvjetnici Plišo i Cirkveni za Nacional su obrazložili zašto su optimistični oko epiloga te za Žužula krajnje neugodne afere i zašto su uvjereni da će okolnosti i percepcija javnosti u tom slučaju uskoro bitno promijeniti.U ponedjeljak su odvjetnici Miomira Žužula, Miroslav Plišo i Neven Cirkveni, Nacionalu dali intervju u kojem tvrde da se njihov klijent posve bezrazložno našao na udaru većine hrvatskih medija koji ga optužuju za sukob interesa. Hrvatski mediji prošlog su tjedna objavili više tekstova o tome da je Miomir Žužul iskoristio svoj utjecaj u Vladi kako bi država ljetos otpisala svoja potraživanja od Imostroja, tvrtke koju je krajem travnja kupila i potom krajem lipnja platila tvrtka Karin univerzal inženjering Ivana Karina, Žužulova rođaka.

Mediji Žužula optužuju za sukob interesa, jer je Karinova tvrtka u siječnju ove godine za 500 tisuća kuna kupila polovicu konzultantske tvrtke MTS u vlasništvu Žužulove supruge Tatjane. Također tvrde da je toliki iznos Karinova tvrtka platila za poduzeće čiji temeljni kapital iznosi 20 tisuća kuna, pa nije bilo razloga da kupac plati svoju polovicu vlasništva u MTS-u 500 tisuća kuna. Razlika u iznosu javnosti je prezentirana kao mito koje je Žužul primio kako bi naknadno lobirao da Vlada otpiše državna potraživanja od Imostroja, koji je Karin poslije kupio.

Zbog te afere Žužul je zatražio od glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića da ispita činjenično stanje i pokrene kazneni postupak ako za to pronađe dovoljno osnova, a u obranu mu je velikim intervjuom u Jutarnjem listu stala i supruga Tatjana. Njegovi odvjetnici Plišo i Cirkveni za Nacional su obrazložili zašto su optimistični oko epiloga te za Žužula krajnje neugodne afere i zašto su uvjereni da će okolnosti i percepcija javnosti u tom slučaju uskoro bitno promijeniti.

NACIONAL: Zašto ste uvjereni da je Žužul posve nevin u aferi Imostroj? – Naš klijent nema nikakve veze s onim što mu imputiraju i žrtva je orkestrirane medijske kampanje koja se bazira na iskrivljavanju činjenica i njihovu pogrešnom interpretiranju. Politička razina priče i njena moguća pozadina nas ne zanimaju, jer to nije naš posao. Međutim, pravno gledajući okolnosti su ovdje posve jasne i naš je klijent posve čist. Uvjereni smo da će dokumenti o kronologiji spornih događaja kojim raspolažemo vrlo brzo uvjeriti glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića da u onome što Žužulu stavljaju na teret nema ni trunke istine.

NACIONAL: Koje okolnosti u prodaji polovice konzultantske tvrtke MTS u vlasništvu Tatjane Žužul tvrtki Ivana Karina po vašem mišljenju demantiraju medijske tvrdnje da je tom transakcijom Žužul neizravno dobio mito za svoja naknadna lobiranja da država otpiše dug Imostroju, od koga je prije toga imovinu kupila Karinova tvrtka? – Žužulova supruga Tatjana 15. siječnja 2004. prodala je polovicu konzultantske tvrtke MTS tvrtki Karin univerzal inženjering za 500 tisuća kuna. Ugovor je ovjeren u uredu javnog bilježnika 9. travnja, kada je ona stigla u Hrvatsku iz Amerike. Tim ugovorom tvrtka Karin univerzal inženjering stekla je i polovicu vlasništva MTS-a, koji je vlasnik dvaju poslovnih prostora u Gundulićevoj ulici u Zagrebu, od kojih je svaki plaćen više od milijun kuna. To mediji uglavnom prešućuju, a upravo od tog propusta počelo se Žužulu imputirati da je primio mito. Kako bi kupio te poslovne prostore, MTS se zadužio kod poslovne banke, a dio novca dan je iz imovine MTS-a. Kako bi novi suvlasnici MTS-a mogli plaćati dospjele rate kredita za otplatu kupljenih poslovnih prostora u Gundulićevoj ulici u Zagrebu, tvrtka Karin univerzal inženjering sklopila je 19. travnja i 4. svibnja više ugovora kojima MTS-u posuđuje ukupno 143 tisuće kuna. To što na nekim uplatnicama koje su dospjele do novinara ne piše da je riječ o pozajmici, slučajna je pogreška. Dana 30. travnja 2004. Tatjana Žužul prestala je biti direktoricom MTS-a, a na tome ju je mjestu zamijenio Ivan Karin. U razdoblju od 5. svibnja do 7. rujna došlo do još nekoliko pozajmica vrijednih ukupno 128 tisuća kuna. Ivan Karin naknadno se predomislio i 15. rujna obavijestio Tatjanu Žužul da odustaje od kupnje polovice MTS-a, sukladno promjeni u razvojnoj koncepciji svoje tvrtke. Dva dana poslije ona se s tim složila, a dvije su se strane složile da će se pozajmice vratiti.

NACIONAL: Zašto se Karin tako naglo predomislio oko razvojne koncepcije svoje tvrtke? – Nekoliko mjeseci prije nego što se Karin predomislio oko ulaganja u MTS, njegova tvrtke Karin univerzal inženjering, nakon šest prijašnjih neuspješnih javnih natječaja, za 6,3 milijuna kuna na usmenoj javnoj dražbi koju je raspisao Trgovački sud u Splitu kupila je imovinu, odnosno nekretnine i strojeve, a ne cijelu tvrtku Imostroj, kao što pogrešno prenosi većina medija. Preuzela je i obavezu zapošljavanja 20 radnika. Karinovo poduzeće novac za tu kupnju osiguralo je dijelom iz vlastitih sredstava, dijelom kreditom komercijalne banke, a na račun Imostroja uplatilo ga je u zakonskom roku, 24. lipnja 2004. Trgovački sud u Splitu potom je donio odluku o distribuciji novca dužnicima.

Tako je Ivan Karin praktično preuzeo ono što je preostalo od Imostroja, tvrtke koja je 90-ih proizvodila minobacače za Hrvatsku vojsku, te bila u stopostotnom vlasništvu države i od posebne državne važnosti. Imostroj je zbog promijenjenih poslovnih okolnosti od 12. listopada 2001. u stečaju, a ukupno 168 zaposlenih radnika u tom trenutku nije primilo plaću nekoliko mjeseci unatrag od otvaranja stečaja. Većina medija nije dobro razumjela tijek stvari u toj transakciji, pa prenosi pogrešne informacije da je Vlada otpisala dugove od tvrtke koju je Karin kupio i tako mu išla u prilog, što jednostavno nije točno.

NACIONAL: Kakvo je vaše viđenje spornih događaja oko otpisa državnih potraživanja tvrtki Imostroj? – Koliko nam je poznato, a to je on sam i javno rekao, Marko Bekavac je krenuo u lobiranje za otpis tih potraživanja kada je doznao da je imovina Imostroja napokon dobila kupca i da je na račun poduzeća dospio značajan novac, koji je uzgred još uvijek na računu Imostroja. Bekavac je počeo lobirati kako bi preko Vlade ishodio da se taj novac iskoristi kako bi radnici dobili neisplaćene plaće. On je javno objasnio da kao saborski zastupnik koji se brine o svom kraju i šef lokalnog HDZ-a ima legitiman politički interes brinuti se o socijalnim problemima svoga kraja. Bekavac je izjavio i to da je Žužul također bio među onima koji su pokazali razumijevanje za taj problem. No on nije inicirao lobiranje za izglasavanje te odluke, nego je to učinio Bekavac na zahtjev radnika Imostroja. Njih 168 zatražilo je od Vlade da se odrekne svojih potraživanja u iznosu od 6, 2 milijuna kuna, kako bi se njima mogle isplatiti plaće. Vlada je na kraju otpisala potraživanja države od Imostroja, a tim činom nije profitirala Karinova tvrtka, nego isključivo bivši radnici te tvrtke. Zato Žužul nije mogao imati nikakvog privatnog motiva da lobira za otpis državnih potraživanja od Imostroja. Novac koji je stigao na račun Imostroja neće završiti u mirovinskom ili zdravstvenom fondu, nego u džepovima radnika. Da to Vlada nije učinila, zbog zakonskih promjena prošle vlade, koja je radnike stavila na kraj liste onih koji bi trebali biti isplaćeni tijekom stečajnog restrukturiranja tvrtke, radnici nikada ne bi dobili svoje neisplaćene plaće.

NACIONAL: Ne bojite li se da bi glavni državni odvjetnik Mladen Bajić mogao eventualno pronaći neke nelogičnosti u preraspodjeli novca koji je uplaćen u Imostroj? – Glavni državni odvjetnik Bajić lako će rekonstruirati da ni kuna koja je pristigla na račun Imostroja nije tijekom stečajne raspodjele završila na nekom računu koji bi se izravno ili neizravno mogao povezati s obitelji Žužul ili Karin. Valja podsjetiti i na to da je upravo prethodna vlada donijela više odluka u kojima se država u tijeku stečajnih postupaka, u korist isplata neisplaćenih plaća radnicima koji su završili na cesti, odrekla državnih potraživanja.

NACIONAL: Kako komentirate tvrdnje Jutarnjeg lista od ponedjeljka po kojima je Tatjana Žužul lagala da MTS nije poslovao s nevladinom udrugom Leadership forum koju je osnovao njen suprug? – Te napise oštro demantiramo. Jutarnji list tvrdi da posjeduje dokumente koji dokazuju da je Leadership forum isplatio MTS-u 109.500 kuna, nadalje se tvrdi da je Tatjana Žužul izjavila da ta udruga nije poslovala s MTS-om, što nije istina. Ona to nije izjavila ni u objavljenom ni u neobjavljenom dijelu autoriziranog intervjua. Zanimljivo je da te izjave Tatjane Žužul Jutarnji list nije objavio, kao ni dokumente koji bi potkrijepili tvrdnje o njihovoj suradnji. Osim toga, treba reći da je Leadership forum zapravo koristio prostorije, telefone i drugu infrastrukturu u poslovnim prostorima MTS-a, te da su tim novcem pokriveni troškovi koje je udruga napravila tijekom više mjeseci.

NACIONAL: Kako onda komentirate izjavu Ivice Mišetića, predsjednika Leadership foruma, koji je za Jutarnji list od ponedjeljka izjavio da ta udruga nikada nije poslovala s MTS-om? – Mišetić se nespretno izrazio, a vjerojatno o tomu nije ništa ni znao reći jer nije operativno vodio tu udrugu.