Boris Tadić (arhiva)U svijesti građana Srbije europske integracije ne znače bolji život, ističu stručnjaci u Beogradu analizirajući pad povjerenja građana u EU. Direktorica Centra za euroatlanske studije Jelena Milić kaže da pad povjerenja građana nije dobra vijest, ali da je očekivana. "Vjerujem da građani Srbije shvaćaju da će država Srbija morati priznati činjenicu da na Kosovu postoje institucije i da će s njima morati surađivati. Drugi razlog je samoobrambeni, jer građani vide probleme u eurozoni i u Grčkoj, i možda misle da EU neće Srbiju i onda u tipično srpskoj maniri žele to preduhitriti i kažu da ni oni ne žele u EU", objasnila je u razgovoru za DW.

Prema riječima glavnog urednika stručnog časopisa "Izazovi europskih integracija" Nikole Jovanovića, europske integracije su uvijek i u političkim kampanjama i u svijesti građana povezivane s boljim životom i većim gospodarskim standardom. "U posljednje vrijeme taj je pomak koincidirao sa svjetskom ekonomskom krizom, tako da je paradoksalno da se taj formalni pomak koji je Srbija napravila na putu ka EU nije osjetio na standardu građana, štoviše", kaže on i dodaje da više u svijesti građana ne postoji veza između ulaska u EU i boljeg života.

Došlo do prezasićenja

Osim toga, prema njegovim riječima, kampanje uoči već nekoliko zadnjih izbora su se zasnivale i na europskim integracijama, tako da je kod građana došlo do prezasićenja, jer je tema europskih integracija bila u vrhu agende stranaka, iako je realno to tema koja će biti aktualna tek idućih godina.

Istraživanje je pokazalo da osim što pada podrška ulasku u EU, raste broj građana koji smatra da bi reforme koje od Srbije zahtijeva Europska unija trebalo provesti ne zbog EU-a, već radi stvaranja boljih uvjeta za život u Srbiji. Prema ovom istraživanju, 85 posto ispitanika smatra da se reforme trebaju provesti zbog građana Srbije.

Jelena Milić smatra da nije dobro što građani razdvajaju proces europskih integracija i proces reformi. "Vjerovali smo i zagovarali europske reforme kao način da se upristoji politička i poslovna scena i smanji korupcija, a još uvijek ne vidimo rezultate, tako da mislim da zbog toga pada povjerenje u proces europskih integracija. Europske integracije su jedini način na koji se mi možemo reformirati i dobro je što to građani Srbije i dalje žele, ali nije dobro što su razdvojili te dvije stvari - reforme i ulazak u EU", rekla je ona.

Katalizator unutarnjih reformi

Nikola Jovanović smatra da je istraživanje pokazalo da građani polako shvaćaju da se europske integracije mogu iskoristiti samo onoliko koliko ih država zna iskoristiti. "Taj proces građani sada vide onako kako ga trebaju vidjeti, kao katalizator unutarnjih reformi i zato je podrška tom dijelu povećana u zadnjem istraživanju". Za pad povjerenja građana u europske integracije odgovorna je vladajuća elita, tvrdi Jelena Milić: "Bojim se da je ona izlizala tu auru europskih integracija kod javnosti i da bi morala dosta toga napraviti tijekom ljeta u smislu zakonodavstva i privođenja kraju nekih procesa vezanih za pogrešne privatizacije i korupciju koji bi kod građana povratili vjeru u sam proces europskih integracija kao reformskih mehanizama".

Jovanović kaže da vladajuća elita ima jedan dio odgovornosti jer je proces europskih integracija bio predstavljen kao Eldorado, kao jedna vrsta „dimne zavjese iza koje se mogu raditi mnoge neeuropske stvari". "Često se taj proces svodio na parole i političke floskule umjesto na suštinu, a to su unutarnje reforme. Često se govorilo i o milijardama eura bespovratne pomoći, pa su ljudi zamišljali EU kao neku divovsku blagajnu iz koje će Srbija dobijati sredstva bez obzira šta radi", rekao je on.

Prema njegovim riječima, tek se u zadnjih nekoliko mjeseci proces europskih integracija objašnjava kao partnerski odnos s EU-om u kojem je brže i kvalitetnije moguće provesti proces reformi. "Da se to ranije ljudima predstavljalo na taj, pravi način, mislim da bi sada podrška bila veća", rekao je Jovanović za DW.

Prema istraživanju, ako bi sutra bio održan referendum o ulasku Srbije u EU, 53 posto građana bi se izjasnilo "za", 24 posto „protiv", 19 posto ne bi glasalo, a 4 posto nije željelo odgovoriti na to pitanje. Među građanima Srbije i dalje prevladava mišljenje da ulazak Srbije u EU najviše otežava politika stalnog uvjetovanja i ucjena koju primjenjuje EU. Direktorica Ureda za europske integracije Milica Delević rekla je da su stavovi građana o europskoj integraciji "puno zreliji i racionalniji" nego ranije.

Autorica: Vesna Rajković