Julian Assange Pravnici koji zastupaju Juliana Assangea usprotiviti će se danas u londonskom sudu zahtjevu da njihov branjenik bude izručen Švedskoj. Ukoliko bi bio izručen, Assangea očekuje suđenje po optužbi za silovanje.

Assange, koji je u Londonu u kućnom zatvoru gotovo sedam mjeseci, već ranije je uložio prigovor na zahtjev za izručenje, ali je sud odbacio taj prigovor. Tako su porasli izgledi da se Australac na kraju pojavi u sudu u Švedskoj gdje su ga dvije Šveđanke optužile za seksualno napastvovanje. Njegove pristalice, a i sam Assange, tvrde da su prijave politički motivirane i da ga protivnici pokušavaju ušutkati i onemogućiti Wikileaks.

Na prvi pogled, zbog kratkotrajnog zadržavanja u zatvoru, sedmomjesečnog kućnog zatvora i optužbi za silovanje dogodilo se upravo to. U posljednje vrijeme znatno je manje informacija na Wikileaksu. Poslednja najava da će Wikileaks objaviti kompromitujuće dokumente o poslovanju nekih američkih banaka na početku ove godine do sada je ostala samo najava. Nema dokumenata koji su izazvali gjnev mnogih vlada i doveli Assangea u žižu pažnje svjetske javnosti.

Nemogućnost objavljivanja spomenutih dokumenata o poslovanju banaka ili bilo kakve druge značajnije zbirke dokumenata na Internetu samo je pojačala spekulacije da su protivnici, kao što je, na primjer, američka vlada, sve uspješniji u nastojanjima da onemoguće Assangea.

Ograničeni utjecaj

Posljednji veliki uspjeh bilo je objavljivanje američkih diplomatskih bilješki u studenom prošle godine, iako je i poslije toga bilo manjih „provala". Tako je objavljeno da neke zemlje Zaljeva pomažu militantne grupe u Pakistanu i da su se tajno sastali predstavnici opozicijske grupe salafita i američki diplomati u Bahrainu.

Stručnjaci za medije sumnjaju u to da je Wikileaks obuzdan i da će zatvaranje Assangea imati bilo kakav utjecaj na njegovo djelovanje i kažu da je duh, zapravo, već izašao iz boce.

„Nema razloga vjerovati da je Wikileaks ušutkan. I ranije je bilo dužih pauzi između velikih otkrića", kaže Sandra Barron, direktorica Centra za istraživanje medija u New Yorku. Prema njenom mišljenju „zatvaranje Assangea imati će relativno mali utjecaj, ukoliko se ne ispostavi da je Wikileaks bio u većoj mjeri poduhvat jednog čovjeka, nego što se to ranije mislilo". Ona dodaje da bi odlazak pojedinaca iz Wikileaksa također moglo utjecati na količinu objavljenih vijesti - pod uvjetom da je takvih napuštanja bilo kao što se to tvrdi.

Američka istraga

I dok Švedska očekuje izručenje Assangea, Amerikanci nastavljaju pravni postupak protiv njega. Bijela kuća pokrenula je istragu u srpnju prošle godine optužujući osnivača i glavnog urednika Wikileaksa za kriminal nakon što je objavljen veliki broj povjerljivih dokumenata o ratu u Afganistanu.

Slučaj Bradleya Manninga, pripadnika vojske koji je optužen da je dostavio tajne vojne dokumente i kome se sudi u Virginiji, mogao bi se iskoristiti za optužbu protiv Assangea ukoliko tužilaštvo dokaže da je on osobno zatražio povjerljive dokumente. Assange tvrdi da nije znao za izvor dokumenata, ali je branio Manninga kao žrtvu američke vlade.

Međutim, američka administracija mogla bi biti ograničena zakonima u nastojanjima da suzbije Wikileaks i na kraju ga uništi. Sandra Barron kaže da će američki zakoni, koji čine ekstremno teškim prethodnu zabranu objavljivana dokumenata, pa čak i onih za koje se tvrdi da su od značaja za nacionalnu sigurnost, onemogućiti pokušaje Bijele kuće da iskoristi američke sudove kako bi ušutkala Wikileaks.

„Najbolje bi, za američku vladu bilo, da onemogući curenje tajnih dokumenata. Vlada bi vjerojatno morala preispitati politiku čuvanja tajnosti podataka kako suviše dokumenata ne bi bilo klasificirano kao 'tajno' i kako ne bi pokušavala štititi više nego što se logično može zaštiti ili bi trebalo biti zaštićeno. To je za vladu najbolja obrana", kaže Sandra Barron.

Samo kratkoročna šteta?

Međunarodni napori da se onemogući objavljivanje novih podataka naveli su neke grupe za zaštitu ljudskih prava i slobode govora da oštro kritiziraju pokušaje da se ušutka Wikileaks. Stručnjaci za medije kažu da će ubuduće vladama biti veoma teško da unište kulturu otkrivanja tajnih podataka i da potpuno spriječe njihovo objavljivanje.

„Mislim da će suzbijanje Wikileaksa kratkoročno imati negativan utjecaj na one koji upozoravaju i na slobodu informacija. Međutim, dugoročno su na Internetu otvorena vrata za objavljivanje velikog broja dokumenata i nemoguće ih je zatvoriti. Nije potrebno mnogo napora da bi se otvorio portal i kontaktirao neki izvor", kaže Fred Alford, profesor na katedri za politiku i upravu sveučilišta Marryland.

A Sandra Baron dodaje: „Već deluju ili se planiraju klonovi Vikiliksa. Mislim da će se s vremenom pojaviti drugi koji će popuniti prazninu nastalu eventualnim gašenjem Vikiliksa."

Autori: Nick Ames / Nenad Briski