Europska komisija ponudila je pomoć Norveškoj (Reuters)Neprijateljstvo prema strancima i ekstremizam dvije su nove teme koje će se biti na dnevnom redu idućeg sastanka Vijeća ministara unutarnjih poslova Europske unije koji se održava početkom rujna, najavio je glasnogovornik povjerenice za unutarnje poslove u Europskoj komisiji Cecelije Malmstrom. Vijeće ministara pozvalo je Norvešku kao nečlanicu da sudjeluje na sastanku ministara 27 zemalja članica Europske unije kako bi se tražilo „prikladne europske odgovore na događaje". Pri tome će se raspravljati o „svim oblicima radikalizacije". Moguće je i usvajanje zaključaka već na jesen.

Neposredno pred sastanak Vijeća ministara svoj posao bi započela i mreža koja se bavi antiradikalizacijom u EU-u. U spomenutoj mreži na vlastiti zahtjev može sudjelovati i Norveška. Radi se o mreži razmjene iskustava između znanstvenika, socijalnih radnika, vjerskih čelnika i policije u borbi protiv radikalizacije, među ostalim i putem interneta. U idućih nekoliko godina Europska unija je izdvojila za ovaj projekt četiri milijuna eura.

Bolja kontrola materijala kojim se mogu napraviti bombe

Europska komisija je u svojim reakcijama na napade u Norveškoj zatražila oštrije kontrole kemikalija kojima se mogu pripremiti bombe. „Danas je previše jednostavno nabaviti temeljne sastojke koji su potrebni za izradu bombe", stoji u zapisu na blogu povjerenice Cecilije Malmström. Ona je ukazala na prijedlog od prije godinu dana, kojim Komisija traži da se zabrani prodaja kemikalija u većim količinama, posebice kemikalija koje se koriste za izradu bombi te da se njihova prodaja strogo nadzire. Umjetno gnojivo, tvari koje hrani osiguravaju dužu upotrebljivost, sredstva za čišćenje i dezinfekciju, sredstva protiv insekata i aceton - sve su to proizvodi koji se mogu koristiti u izradi bombi. „Izgleda da je napadač iz Osla koristio umjetno gnojivo", napisala je Malmström. Prema dosadašnjim saznanjima, najveći dio umjetnog gnojiva norveški atentator je kupio u Poljskoj.

U srpnju 2005.godine u napadima u Londonu kada je poginulo 56 osoba također su korištene kemikalije. Norveški atentator prema svojem iskazu postavi je bombu od 500 kilograma u vladinoj četvrti u Oslu. U eksploziji bombe došlo je do velikog oštećenja na zdanjima, a poginulo je osam osoba i na desetke je ranjeno. Nakon bombaškog napada na otoku Utöya počinio je pokolj među mladima u kojem je prema korigiranim navodima policije ubijeno 76 osoba.

Od članica EU-a se traži bolji nadzor ekstremista

Od zemalja članica Europska komisija zahtjeva pojačan nadzor ekstremista. „Ohrabrujemo lokalne i regionalne vlasti da provode u većoj mjeri nadzor ekstremista", izjavio je glasnogovornik povjerenice Malmström. „Kada govorimo o radikalizaciji, kao sada u slučaju Norveške, tada je to u nadležnosti zemalja članica", poručuju iz Bruxellesa. Europska komisija može staviti na raspolaganje svoje stručnjake ili financirati projekte protiv radikalizacije.

Povjerenica Malmström izrazila je zabrinutost zbog uspjeha stranaka koje u svojem programu ističu neprijateljstvo prema strancima i migrantima. Retorika takvih stranaka koja je anti-islamska stvara vrlo „negativnu okruženje". „Na žalost danas postoji premalo vodećih ličnosti koje bi se založile za važnost otvorenog, demokratskog i tolerantnog društva", dodala je Malmström. Ona je rekla da se njezina kritika ne odnosi na norveškog premijera Jensa Stoltenberga. „Kao mnogi drugi, osobno sam impresionirana vodstvom norveškog premijera u ovim teškim trenucima", dodala je Malmström.

Pomoć Norveškoj nudi i Europol

Povjerenica Europske komisije zadužena za unutarnje poslove Cecilija Malmström ponudila pomoć europske policije ustanove Europol, premda Norveška nije članica Europske unije. Stručnjaci EU-a su spremni pomoći u rasvjetljavanju okolnosti napada, čim Norveška službeno preda zahtjev. Osim toga, Malmström je izjavila da je u intenzivnoj vezi s nadležnim norveškim tijelima. Europol inače surađuje i drugim partnerskim zemljama Europske unije kao što su Norveška i Sjedinjene Američke Države.