Rasim LjajićPredsjednik srbijanskog Nacionalnog vijeća za suradnju s Haaškim sudom Rasim Ljajić izjavio je za novosadski list Dnevnik od nedjelje kako je u proceduri zahtjev obrane pred Haaškim sudom nepravomoćno osuđenog generala Ante Gotovine da joj bude dostavljena određena dokumentacija te da će na njega Srbija pravovremeno odgovoriti.

''Kada je riječ o generalu Gotovini, njegovi branitelji su zatražili da im do 30. rujna bude dostavljena određena dokumentacija. Taj njihov zahtev je u proceduri i mi ćemo na njega pravovremeno odgovoriti. Između ostalog, moramo provjeriti i da li uopće posjedujemo sve dokumente koji se od nas traže. Jer, recimo, kada je riječ o pojedinim zapisnicima za koje je zainteresirana obrana Ante Gotovine, i u Haaškom sudu znaju da oni nisu kod nas'', kazao je Ljajić.

Dodao je kako u ovom trenutku Vijeće kojim on predsjedava nema nijedno otvoreno pitanje ili neriješen zahtjev Haaškog tužiteljstva te da se na sličan način postupa i kada su u pitanju zahtjevi odbrane optuženih pred Sudom.

Obrana generala Ante Gotovine prošloga tjedna je ponovno zatražila od Haaškoga suda da izda nalog Srbiji da do 30. rujna dostavi pojedine zapisnike sa sjednica Vrhovnog savjeta obrane koji pokazuju da uzrok masovnog odlaska lokalnih Srba u Oluji nije bio topnički napad hrvatskih snaga na civile, kako je to utvrdilo prvostupanjsko vijeće, nego odluka lokalnog vodstva u tzv. krajini.

Žalbeno Vijeće Haaškoga suda odbilo je u srpnju zahtjev obrane generala Gotovine za izdavanjem naloga Srbiji za dostavu pojedinih zapisnika sa sjednica Vrhovnog savjeta obrane smatrajući da još treba dati vremena Beogradu da dobrovoljno ispuni zahtjev.

Obrana generala Gotovine je 30. svibnja i 16. lipnja preko srbijanskog veleposlanstva u Den Haagu zatražila te dokumente no nije dobila nikakav odgovor te je 21. lipnja podnijela zahtjev Žalbenom vijeću za izdavanjem naloga Beogradu za dostavu traženih dokumenata.

Haaški sud je 15. travnja dvojicu hrvatskih generala Antu Gotovinu i Mladena Markača nepravomoćnom odlukom proglasio krivim i osudio na kazne zatvora od 24 i 18 godina zatvora za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio tijekom i nakon Oluje prisilno i trajno ukloniti srpsko stanovništvo s okupiranih područja u Hrvatskoj. Obrane generala Gotovine i Markača 1. su kolovoza predale žalbu na prvostupanjsku presudu u kojoj je vijeće zaključilo da je tijekom Oluje počinjen progon srpskog stanovništva neselektivnim granatiranjem.