ArhivaOdluka slovenskog parlamenta, koji je vladi premijera Boruta Pahora izglasovao nepovjerenje, produbila je političku krizu u državi, ocijenio je u izjavi za javnost predsjednik te zemlje Danilo Tuerk.

Tuerk koji se trenutno nalazi u New Yorku na zasjedanju glavne skupštine UN-a najavio je da se zbog nastalog stanja vraća u domovinu gdje će započeti političke konzultacije sa strankama radi prevladavanja sadašnjeg stanja.

Na pitanje može li se politička kriza nastala padom Pahorove vlade, koja do izbora nove nastavlja obavljati tekuće poslove, riješiti izborom mandatara za sastav nove vlade koja bi zemlju vodila do redovnih izbora sljedeće godine ili prijevremenim izborima do kraja ove godine, Tuerk je za Slovensku televiziju rekao da je ta odluka u rukama političkih stranaka i grupacija u parlamentu, ali da želi pomoći u tom procesu.

"Rješenje je u nadležnosti parlamenta i parlamentarnih stranaka, oni su i stvorili ovu situaciju, a ja sam pripreman pomoći da se dođe do rješenja", rekao je Tuerk.

"Žao mi je da su se problemi razvili do ovih dimenzija i pozivam sve političke čimbenike na promišljeno djelovanje, kako bi se potražila moguća rješenja u interesu naših građana", naveo je Tuerk.

Slovenski je parlament u utorak nakon višesatne rasprave u kojemu su se vladajuće stranke i zadnjih mjeseci pojačana oporba nadmetale u optužbama tko je kriv za neprovođenje reformi i sve veće gospodarske teškoće odbio izabrati pet novih ministara u manjinskoj Pahorovoj vladi, te joj tako izrekao nepovjerenje.

Protiv potvrde pet ministara koje je predložio Pahor kako bi nadomjestio ministre koji su dali ostavke nakon što su prije nekoliko mjeseci vladajuću koaliciju napustile dvije stranke glasovalo je 51 zastupnik, a Pahorov prijedlog podržalo je 36 zastupnika, uglavnom njegovih Socijalnih demokrata (SD) i Liberalnih demokrata (LDS).

Prema poslovniku o radu slovenskog parlamenta nakon izglasovanog nepovjerenja vladi 10 zastupnika ili predsjednik države u roku tjedan dana može predložiti novog mandatara, a to se može ponoviti još dva puta u sljedećih trideset dana.

Ako ne uspiju pokušaji dobivanja mandatara prijelazne vlade i oblikovanja nove većine u parlamentu, predsjednik republike dužan je raspustiti parlament i raspisati prijevremene izbore u roku od 30 dana. Uvažavajući izborne rokove i jednomjesečnu zakonski predviđenu predizbornu kampanju, to znači da bi se prijevremeni izbori morali održati najkasnije do 20. prosinca ove godine.

Slovenski mediji doduše navode da bi ti rokovi mogli biti i skraćeni pod dva uvjeta. Prvi je da nakon pada sadašnje vlade u predviđenom sedmodnevnom roku koji je uslijedio nijedna stranka ili predsjednik države ne predlože kandidata za mandatara prijelazne vlade, a drugi da premijer Borut Pahor pismeno parlament obavijesti da neće tražiti još jedno glasovanje o povjerenju vladi, što je ustavnom predviđeno kao rezervno rješenje za nastalu situaciju.

Pahor je tijekom rasprave pred glasovanje o povjerenju rekao da neće tražiti ponovno glasovanje i da osobno "nema problema s prijevremenim izborima" iako to zemlju vodi u nestabilnost.

Većina političkih stranaka izjavila je u utorak da ne namjerava nuditi kandidata za mandatara prijelazne vlade i da su prijevremeni izbori najbolje rješenje.

Bivši slovenski premijer i čelnik oporbe u sadašnjem sazivu parlamenta kojega u trenutnoj situaciji vide kao pobjednika na eventualnim prijevremenim izborima, Janez Janša, izjavio je u utorak da sadašnja vlada koja nije dobila povjerenje u parlamentu ne bi smjela donositi važne odluke i kadrovska imenovanja sve do izbora nove na izborima. U slučaju da na izborima dobije mogućnost formiranja nove vlade, rekao je Janša, kao svoj glavni cilj postavio je smanjivanje nezaposlenosti i gospodarski rast.