Google i WikipediaŠto su prosti brojevi? Gdje se uljevaju Dunav, Volga, Ganges i Amazona? Tko je bio Periklo? To su neka od jednostavnijih pitanja sa prijamnog ispita za Harvard iz 1869. godine. Geografija, povijest, matematika, dobro znanje latinskog i starogrčkog - sve je to bilo neophodno za upisivanje studija na Harvardu. „Kladim se da nijedan današnji Harvardovac ne bi prošao taj prijemni", bio je jedan od komentara na internetu povodom liste pitanja sa prošlogodišnjeg prijemnog ispita koju je objavio New York Times.

Što se mora znati?

Opće obrazovanje ili opća kultura su pojmovi koji se često koriste. Ali što to znači danas? Što čovjek zaista MORA znati? Raspravu o tome nimalo ne olakšavaju Google, Wikipedija i ostali moćni internetski alati. „Internet generacija je prebukirana informacijama koje često nemaju smisla", smatra američka spisateljica Meg Wolitzer.

„Znanje uopće nije na cijeni, a obrazovanje je u krizi", upozoravao je prije desetak godina njemački istraživač jezika Dietrich Schwanitz (1940-2004). Njegova knjiga „Obrazovanje - sve što mora znati" izazvala je brojne polemike. Schwanitz je tvrdio da je propalo obrazovanje starog kova, a da se učenje danas otuđilo i okamenilo u formi. „Stari kanon obrazovanja djeluje prestrogo pa je odlučeno da se napusti svaka norma. To je greška", piše Schwanitz.

Njegova kolegica po zanimanju Martina Wagner-Egelhaf smatra da sadašnjica ne poznaje opće obrazovanje: „Naš svijet je toliko višeslojan da obrazovanje obuhvaća samo djeliće tog svijeta", kaže ova profesorica sa Sveučilišta u Munsteru. Nemoguće je, smatra ona, reći koja su znanja važna i što je sramota ne znati. „Ali to nije čudno. Svijet se toliko ubrzao, mijenjaju se osnove znanosti i nitko ne može držati u glavi sva stara znanja, a da istovremeno bude otvoren za nova. Mladi žive u svijetu sasvim drugačijih znanja", kaže Wagner-Egelhaf.

Obrazovanje kao osnova

Internet je krcat informacijama, ali to može zavarati, tvrdi Günther Jauh, voditelj brojnih kvizova. „Obrazovanje se ne može downloadati. Internet je kaotično smetlište informacija", smatra Jauh. Borba protiv tog kaosa može biti samo jako osnovno obrazovanje: „Ako želim odvojiti važno od otpada, moram imati stabilnu osnovu znanja", dodaje voditelj. Kako kaže Martina Wagner-Egelhaf, bujicu informacija sa mreže treba filtrirati, vrednovati i zatim širiti. „Zato je solidno obrazovanje bitan kamen-temeljac."

Filozof Georg Schteiner je pesimist kada se radi o klasičnom obrazovanju i kulturi. Mali broj ljudi, kaže on, pokazuje interes za literaturu, umjetnost i glazbu. „Kada ima izbora, većina bira nogomet, televizijske serije ili tombolu", piše Schteiner. Danas bi vjerovatno još veći pesimist bio nobelovac Hermann Hesse koji je umro 1962. „Pravo obrazovanje nije obrazovanje s nekom svrhom već ima smisao u samom sebi, kao i svaka težnja za savršenstvom", smatrao je Hesse.

Učenje radi učenja - tako rijetko tko danas razmišlja. Uostalom, tu je Google.