Vladimir Putin"Ono što Putin obeća, čovjek bi trebao prihvatiti s dozom opreza ili s humorom", kaže Lilja Ševcova, vodeća politička stručnjakinja iz moskovskog Centra Karnegi. Ruski premijer je pragmatičar koji pokušava 'izbjeći svaku odgovornost za svoje odluke'. Njegov izborni program biti će 'slova na papiru, baš kao i prethodni programi', kaže Ševcova.

Ipak, čini se da Vladimir Putin zna kada mora reagirati. Na njegovoj internet stranici predstavlja se iznenada kao netko otvoren za kritiku, reforme i dijalog. Stranica je interaktivna, laka za korištenje, kao da je i premijer poslije predsjednika Medvedeva otkrio ljubav prema internetu. Pored pohvala, podrške i želja, na sajtu su necenzurirani i zahtjevi za njegovom ostavkom.

Ali već na početku glavne stranice postaje jasno da će ti zahtjevi ostati neispunjeni. Putin piše da ono što započne, ili dovede do logičnog kraja, ili izvuče maksimum mogućeg. Putin smatra da će mu u tome pomoći program od šest točaka. Mnoge teme su stare: suzbijanje siromaštva, korupcije ili modernizacija gospodarstva.

Kritika policije i šutnja o stranci

U programu kampanje piše: „Politička stabilnost osigurala je razdoblje gospodarskog rasta." Broj Rusa koji žive ispod granice siromaštva je prepolovljen. Plaće i mirovine su porasle, nezaposlenost je opala, a stopa nataliteta od 2000. je porasla za 40 posto.

Baš tako treba nastaviti, poruka je programa, u kojem se naglasak stavlja na socijalne poduhvate. Ima dosta i općih rečenica u programu poput „Rusija će postati zemlja u kojoj se može udobno živjeti i u kojoj se mogu podizati djeca i unuci". Nasuprot tome, konkretnih obećanja skoro da nema.

U četvrtak je jedan kratak pasus izazvao najviše udarnih vijesti: Putin je kritizirao organe sigurnosti i njihovu „tendenciju ka preteranoj represiji". Takva situacija deformira društvo i čini ga moralno nezdravim. Čitav sistem sigurnosnih institucija mora biti razmotren, napisao je Putin.

Premijer također u svom programu ukazuje na „Sveruski narodni front" koji se formira na njegovu inicijativu i u koji je stupilo više stotina organizacija i pokreta. Isključivo uz pomoć fronta želi postati treći put predsjednik.

Nasuprot tome, Vladimir Putin svoju stranku Ujedinjenu Rusiju, ne spominje nijednom rječju. Loš imidž stranke, koja je izgubila mnogo glasova na parlamentarnim izborima i od naroda prozvana partijom lopova i prevaranata, očito je i dalje prisutan.

Gdje je demokracija?

Aleksandar Rahr, šef Centra Berthold Baitz Nemačkog društva za vanjsku politiku u Berlinu, smatra da Putinovom programu nedostaje jedna važna poruka. Putin očito još nije shvatio da se Rusija promijenila i da jaka srednja klasa zahtjeva više političkih sloboda. "Vjerujem da programu nedostaje jasno strateško opredjeljenje da se Rusija razvija u pravcu demokracije", kaže Rahr. Ali on ukazuje i da se veliki dio Rusa očigledno još uvijek više interesira za socijalna pitanja i blagostanje, a manje za demokratske slobode. U tom smislu je Putinov program barem djelomično razumljiv, smatra Rahr.

Hoće li internet kampanja pomoći Putinu, pokazati će ankete. U četvrtak je nezavisni Centar Levada objavio posljednje rezultate. Krajem prosinca 75 posto svih anketiranih je bilo sigurno da će se sljedeći predsjednik zvati Vladimir Putin. Ali njega bi izabralo samo 42 posto.

Autori: K. Nagel / R. Gončarenko / I. Ivanović