Photo: Tomislav Miletić/PIXSELLNijedna kultura, vjera ili tradicija ne može opravdati nejednakosti između ljudskih bića, poručilo je Vijeće Europe u povodu Međunarodnog dana žena koje se obilježava u četvrtak 8. ožujka, no u brojnim zemljama svijeta žene su ne samo nejednake, već i žrtve stravičnih oblika nasilja.

Vijeće Europe pozdravilo je u povodu ovogodišnjeg Dana žena posebnu ulogu žena koje su ravnopravno s muškarcima sudjelovale u rušenju višedesetljetnih autokratskih režima u arapskom svijetu te pozvalo nove vlasti da ne zaborave ljudska i demokratska prava žena.

"Sudjelovanje žena u političkim odlukama bit će odlučan ispit za prijelaz Arapskog proljeća u novo doba slobode i pravde", objavilo je Vijeće Europe te istaknulo da "nijedna kultura, vjera ili tradicija ne može opravdati nejednakost između ljudskih bića".

No u velikom dijelu svijeta žene ne samo da su u potpuno neravnopravnom položaju, one su izložene i stravičnom nasilju. Prema podacima nevladine udruge Oxfam, 87 posto afganistanskih žena trpi tjelesno, spolno ili psihološko nasilje i prisilni brak.

Talibanski režim srušen 2001. sveo je ženu na bezvrijednu robu, lišio je svakog ljudskog dostojanstva, ali deset godina poslije unatoč proklamiranoj želji poboljšanja ljudskih prava konzervativni krugovi i dalje ženu svrstavaju u drugorazredna ljudska bića.

Kada je pritisak prevelik žene iz pakla bježe nasiljem prema samima sebi, pokazuju podaci koje je prikupila agencija AFP o samospaljivanju žena. Kao i 14-godišnja djevojčica koja se odlučila spaliti ne mogavši više trpjeti nasilje supruga i njegove obitelji, takav očajnički korak počinile su 83 žene samo u Heratu u posljednjih godinu dana, navodi lokalna bolnica.

Napadi kiselinom događaju se na raznim kontinentima, a iz južnoameričke države Kolumbije stižu alarmantni podaci o porastu takvih napada. Prema podacima Instituta za sudsku medicinu iz Bogote 2010.-2011., stotinjak žena hotimice je bilo unakaženo bacanjem kiseline u lice. Često su takve napade žene doživjele na ulici, ne poznavajući ni napadače ni njihove motive.

Troškovi liječenja i rekonstrukcije lica su golemi, a psihološke rane jednako bolne i velike.

Za svjedočanstvo o takvoj stravičnoj praksi iz Pakistana prvog Oscara svojoj zemlji donijela je redateljica Sharmeen Obaid-Chinoy za kratkometražni dokumentarac "Saving Face" ("Spasiti lice"), priču o kirurgu koji pomaže žrtvama napada kiselinom rekonstruirati lice i živote.

U Pakistanu 200 žena biva svake godine unakaženo, a cilj kampanje koju je Oscarovka pokrenula jest iskorijeniti takav oblik nasilja, napose jačanjem pravosuđa i strogom primjenom zakona.

O nasilju prema samima sebi, a prema diktatu društva u kojem je žena seksualni objekt, govori priča iz Demokratske Republike Kongo gdje se njeguje kult istaknute stražnjice. Da bi dosegnule takve standarde i onda kada im to priroda nije omogućila, žene ugrožavaju vlastito zdravlje gutajući sumnjive proizvode poput C4 koji bi trebao potaknuti apetit, ali izaziva nesanice, infarkt, vaskularna oboljenja.

"Ne možemo postići demokraciju niti trajni mir sve dok žene ne dobiju jednake mogućnosti kao i muškarci utjecati na razvoj na svim razinama društva", rekao je glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjorn Jagland.

Ta paneuropska organizacija koja okuplja 47 zemalja, poruku je uputila arapskom svijetu, međutim i zemlje visokorazvijenog Zapada nisu ostvarile rodnu ravnopravnost kada je riječ, primjerice, o plaćama.

Prema podacima OECD-a, prvo europsko gospodarstvo Njemačka ima najveće rodne razlike u plaćama i rekorder je. Njemice zaposlene na puno radno vrijeme zarađuju 21 posto manje od muških kolega. Prosječna razlika za zemlje OECD-a iznosi 16 posto, prema podacima za 2010.

Osim toga, žene u Njemačkoj slabo napreduju u hijerarhiji pa ih je 2009. samo tri posto bilo na vodećim mjestima u poduzećima. U Norveškoj je pak bilo 38 posto žena na vodećim mjestima u poduzećima, a prosjek zemalja OECD-a je 10 posto.

Zauzvrat, Danska je zapadnoeuropska zemlja i članica Europske unije u kojoj sve više žena zarađuje bolje od svojih bračnih partnera. Podaci studije koju je u četvrtak objavio Zavod za statistiku pokazuju da je 33,4 posto Dankinja zarađivalo u 2010. godini više od životnog partnera. Osim toga, od početka financijske krize 2008., u Danskoj je broj nezaposlenih muškaraca bio veći od broja nezaposlenih žena.

Prema podacima studije američkog FED-a, na koje se poziva agencija Reuters, u Sjedinjenim Državama sve više visokoobrazovanih žena prestaje raditi ako njihovi bračni partneri primaju izvrsne plaće.

Od 1993. do 2006., svake je godine na tržištu rada bilo 0,1 posto manje žena u odnosu na jednako obrazovane muškarce. Od 1976. do 1992., odvijao se suprotan trend i svake godine bilo je 2,4 posto više visokoobrazovanih žena.

Američko tržište radne snage u 2008. imalo je 1,64 milijuna manje visokoobrazovanih žena nego što bi imalo da se nastavio trend rasta i taj bi se gubitak mogao odraziti na američki gospodarski rast, navodi Stefania Albanesi, ekonomistica u FED banci u New Yorku, jedna od autora studije.

Pad sudjelovanja visokoobrazovanih žena na tržištu rada Albanesi tumači naglim porastom plaća najviše pozicioniranih radnih mjesta u Sjedinjenim Državama, napose muškaraca.