Koordinator Pakta za stabilnost Erharda Busek i premijer Ivo SanaderHrvatska diplomacija uspjela je u posljednji trenutak ublažiti stajalište Europske unije oko uspostave jedinstvenog regionalnog trgovinskog ugovora na Balkanu. Visoki diplomatski izvori potvrdili su za Nacional kako je ključnu ulogu u čitavoj priči odigrao državni tajnik ministarstva vanjskih poslova Hido Biščević koji se 31. siječnja u Bruxellesu susreo s Erhardom Busekom, Posebnim koordinatorom Pakta za stabilnost jugoistočne Europe. Biščević je u Bruxelles stigao kako bi makar djelomično ublažio rezolutno inzistiranje EU oko jedinstvenog balkanskog tržišta, ali i spriječio ideju s kojom je upoznato svega nekoliko najviših vladinih dužnosnika, a to je ulazak Hrvatske u zajedničku policijsku suradnju u jugoistočnoj Europi.

Sastanak je počeo u prilično žestokom tonu, ali naposljetku su Busek i Biščević postigli kompromis u oba sporna pitanja, a tri dana kasnije Posebni koordinator Pakta za stabilnost posjetio je Zagreb i uz Ivu Sanadera, vidljivo raspoložen izjavio da nema ništa protiv hrvatske ideje o proširenju CEFTA-e. Iako je u medijima zagrebački sastanak opisan kao osobni trijumf hrvatskog premijera, cjelokupni događaj dogovoren je nekoliko dana ranije.

Nacionalov izvor tvrdi kako je Busek reakcije hrvatskih medija o uspostavi zajedničke gospodarske zone ocijenio histeričnim i pogrešno interpretiranim. Pritom je iznio i vrlo zloguko upozorenje kako bi nastavak medijskih odjeka moga biti kontraproduktivan za Hrvatsku u procesu pristupnih pregovora s Europskom unijom. Biščević se nije suprotstavio stavovima Erharda Buseka i predložio je da u roku nekoliko dana posjeti Ivu Sanadera i pritom održi novinarsku konferenciju na kojoj bi opovrgnuo teze koje se u Bruxellesu ocjenjuju kao "negativne".

Uz Biščevića i Buseka, sastanku je prisustvovalo tek nekoliko njihovih najbližih suradnika i tom je prilikom austrijski diplomat umirio hrvatskog sugovornika obećanjem kako se inicijativa službenog Zagreba za proširenje CEFTA-e odvija povoljno i da su svoj pristanak već dali Mladen Ivanić i Vuk Drašković. Zatim je uslijedio dio u kojem se Hrvatska uspjela izvući od potpisivanja Konvencije o policijskoj suradnji u jugoistočnoj Europi.

ako je u hrvatskoj javnosti nepoznat, riječ je o, možda, temeljnom sigurnosnom dokumentu EU vezanom uz Balkan. Konvencijom se uređuje prekogranična suradnja u regiji na način da pripadnici policijskih snaga jedne države mogu nastaviti progon kriminalaca na teritoriju susjednih zemalja. Drugim riječima, pripadnici srbijanske ili bosanskohercegovačke policije slobodno bi ulazili u Hrvatsku i u Vinkovcima ili Novoj Gradiški hvatali bjegunce iz svojih krajeva. Na taj bi način, de facto, bile izbrisane međudržavne granice i pripadnici unutarnjih poslova bez većih problema bi ulazili u susjedne države. Na sigurnosnoj razini, Konvencija o policijskoj suradnji predstavlja puno veći stupanj integracije balkanskih država nego regionalni ugovor o slobodnoj trgovini. Toga su bili svjesni i u hrvatskoj vladi i zato je Sanader zadužio Biščevića da pokuša izbjeći njegovo potpisivanje.

Sdruge strane, i Erhardu Buseku je jasno pod kakvim je pritiskom HDZ-ova vlada zbog balkanske gospodarske zone pa je benevolentno primio molbu da Republika Hrvatska ne sudjeluje u pregovorima i ne bude izravna potpisnica Konvencije. Umjesto toga – obećao je Hido Biščević – hrvatska vlada će izdati posebnu izjavu u kojoj će politički podržati policijsku suradnju balkanskih zemalja. Tako će pokazati da i dalje želi doprinositi stabilizaciji prilika u jugoistočnoj Europi, a da pritom formalno neće potpisati temeljni akt o policijskoj suradnji unutar regije.

Visokopozicionirani član administracije u Bruxellesu rekao je krajem prošlog tjedna za Nacional kako Hrvatska mora biti svjesna da ne može pobjeći s balkanskog poluotoka. "Znam da većina vaših građana misli da se značajno razlikujete od svojeg susjedstva, ali stvari treba gledati u širem kontekstu. Još uvijek smo zabrinuti za razvoj situacije na zapadnom Balkanu, a ovdje nikada ne možemo sa sigurnošću gledati u budućnost. Pogledajte slučaj Kosova koji je neriješen i niti jednu varijantu nismo u mogućnosti sasvim isključiti, pa čak niti onu vojnu. Preuranjeno je špekulirati kad će Hrvatska ući u EU, hoće li to biti 2009., ili koju godinu kasnije jer u velikoj mjeri ovisite o stanju u regiji." Ovakvo mišljenje danas je skoro općeprihvaćeno u diplomatskim krugovima pa čak ni u prijateljskim državama, poput Austrije, ne žele razgovarati o tome kad će pregovori biti završeni.

Europska unija se nalazi u dubokoj krizi, a primanje Hrvatske zasad nije riješeno. Dogovorom u Nici, EU je definirana kao organizacija koju sačinjava 25 država, kojima će se priključiti Rumunjska i Bugarska. Hrvatska se ne spominje i ako se neka država suprotstavi njezinom priključenju, mogli bi nastati veliki problemi. U diplomatskoj zajednici oko ovog pitanja postoje dva suprotstavljena mišljenja. Optimisti drže da je u dokumente EU dovoljno ugraditi formulaciju o Hrvatskoj, dok pesimisti strahuju kako je dovoljno da se samo jedna država suprotstavi primanju Hrvatske i pregovori će biti uzaludni. Zasad situacija nije kritična i najvažnije je kvalitetno odraditi pregovore, premda je nerealna najava premijera Sanadera da će već 2009. Hrvatska biti spremna postati 28 članica Unije. Nekoliko stručnjaka je za Nacional ustvrdilo da s tehničke strane proces teško može završiti prije 2010. godine. Kako bi izbjegla prigovore da ne surađuje, hrvatska administracija će morati provoditi zahtjeve Bruxellesa, čak i one koji u domaćoj javnosti neće biti dobro prihvaćeni. Zona slobodne trgovine predstavlja poruku Hrvatskoj kako je - iako u najboljem položaju u regiji - i dalje vezana uz prostor jugoistočne Europe i morat će dijeliti probleme država koje se ovdje nalaze.

Uostalom i u nedavno usvojenoj Komunikaciji Europske komisije "Zapadni Balkan na putu u EU: učvršćenje stabilnosti i jačanje prosperiteta", kao jedan od glavnih ciljeva navodi se sprječavanje obnove nestabilnosti u regiji. U Europskoj komisiji drže kako je tijekom posljednje tri godine zapadni Balkan bitno ekonomski stabiliziran, a započeo je i proces rekoncilijacije. I u ovom dokumentu se kao najveća potencijalna opasnost apostroifira Kosovo za koje se kaže da može izazvati negativne posljedice u svim državama u regiji, ali i na razini europske sigurnosti.
Slijedi poglavlje o regionalnoj trgovinskoj integraciji koja se ocjenjuje "ključnim elementom politike Europske unije u regiji". Podsjeća se na sastanak balkanskih ministara gospodarstava, održan u lipnju 2005. u Sofiji, koji su dogovorili sklapanje regionalnog sporazuma. Zona slobodne trgovine na zapadnom Balkanu trebala bi biti definirana do sredine godine, a zaživjeti početkom 2007. Europska komisija će pomoći u realizaciji ove zamisli kao i dogovorima koji vode prema ukidanju međusobnih carina.

Slobodna trgovinska zona predstavlja početak jer EU planira 2007. na različitim područjima pojačati međusobne odnose država zapadnog Balkana. Iduće godine iz Bruxellesa će stići znatna financijska sredstva usmjerena zajedničkim projektima u energetici, transportu, zaštiti okoliša, istraživanjima, kulturnoj i medijskoj suradnji.

Zbog političke podrške, trebat će snažnija kooperacija parlamenata u regiji koji će dobivati pomoć iz Bruxellesa. Za uspjeh ovih projekata, Europska unija će trebati osigurati značajna sredstva iz svojih fondova i oko toga ne treba biti nedoumica. "Ne treba pretjerivati jer uspostava regionalnog tržišta ne znači isto što i carinska unija, a o obnovi Jugoslavije je besmisleno govoriti. Zapadni Balkan nije naše glavno tržište, ali na njemu ostvarujemo suficit i predloženi sporazum će nam donijeti više koristi nego štete", smatra jedan od bliskih suradnika Ivice Račana. U najjačoj oporbenoj stranci su ljuti jer je Sanader još od sredine 2005., znao za ideju zajedničkog tržišta, a sada se pojavljuje kao spasitelj od stvaranja neke nove, po njima, izmišljene balkanske države. Usto, važno je da iza ideje stoje Erhard Busek i Ollie Rehn koji su u diplomatskim krugovima poznati kao zagovornici ulaska Hrvatske u EU. "Pogledajmo cijelo pitanje na logičkoj razini. Ako su nam Busek i Rehn skloni toliko da su na vagu stavili vlastite političke kredibilitete kako bi Hrvatska počela pregovore s Europskom unijom, zašto bi nas baš njih dvojica sada gurala nazad na Balkan. Bit će da se radi o hrvatskom gledanju na ulazak u EU, svi smo za, ali na način da Bruxelles ispuni naše zahtjeve, a ne da mi učinimo što su morale i sve države koje su danas članice Europske unije", upozoravaju u SDP-u.

EU uvjeti državama zapadnog Balkana

U Bruxellesu je 30 siječnja usvojena lista prioriteta u revidiranim Europskim partnerstvima za države zapadnog Balkana. I u ovim dokumentima EU je snažno podržala inicijative Pakta za stabilnost, a pred svaku od zemalja postavljen je popis kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih zahtjeva. Budući da je počela pristupne pregovore, Hrvatska više nije obuhvaćena ovim mjerama, ali ipak se posredno spominje u dva navrata. Čitava regija mora djelovati prema uspostavi ugovora o slobodnoj trgovini dok se u poglavlju posvećenom Srbiji i Crnoj Gori sugerira da razriješi pogranična pitanja s BiH i Hrvatskom.
Lista obveza koje trebaju ispuniti vlasti u Beogradu kudikamo je duža i uključuje obvezu učinkovitog funkcioniranja državne zajednice, reformu državne uprave kao i intenziviranje kontakata s Prištinom uz puno poštivanje rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a. Srbija i Crna Gora je jedina balkanska država od koje se izrijekom zahtijeva osiguranje demokratske kontrole nad oružanim snagama te puna suradnja s Haaškim sudom.
Albanija treba postići bolje rezultate u borbi protiv organiziranog kriminala i kvalitetnije se suprotstaviti korupciji. Mnoge nekretnine uopće nisu registrirane, a kao važan problem EU ističe i nužnost jačanja slobode medija. Bosna i Hercegovina mora surađivati s Haagom, provesti restrukturiranje policije koje je počelo u listopadu 2005., te početi sveobuhvatnu reformu državne uprave i osigurati tržišnu utakmicu. U Makedoniji trebaju usvojiti preporuke OESS-a glede izbornog zakonodavstva, reformirati pravosuđe i poboljšati nezavisnost sudaca te olakšati registraciju poduzeća.