Slovenija će rješenje problema devizne štednje u bivšoj Jugoslaviji, a posebno zbog hrvatskog inzistiranja da se to pitanje riješi izvan sukcesijske mase, uvjetovati potporom pristupa Hrvatske Europskoj uniji, priopćilo je slovensko Ministarstvo vanjskih poslova. Hrvatska je, prema mišljenju slovenskog Ministarstva pokazala da u vezi pitanja štednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci Zagreb "ignorira temeljna načela i norme međunarodnog prava, osobito načelo pridržavanja dogovorenog i ispunjavanja sklopljenih sporazuma". Te ocjene temelje se na navodnom uplitanju predstavnika hrvatske Vlade u pokušaje Ljubljanske banke da naplati dugovanje IPK-a Osijek kao i na to da Hrvatska navodno blokira nastavak pregovora o sukcesiji i staroj deviznoj štednji u Banci za međunarodna poravnanja u Baselu (BIS). U dokumentu koji je objavljen na web stranicama slovenskog Ministarstva vanjskih poslova sistematizirani su stavovi Ljubljane oko pitanja devizne štednje u bivšoj Jugoslaviji, s već poznatim stajalištem da je riječ o sukcesijskom pitanju, jer su pravne nasljednice bivše Jugoslavije prava i obveze prema bankama i štedišama na svom teritoriju preuzele na principima međunarodnog sukcesijskog prava. Među ostalim se navodi da sve države nasljednice bivše Jugoslavije osim Hrvatske i BiH, zastupaju načelo da je problem stare devizne štednje potrebno riješiti uz posredovanje Banke za međunarodna poravnanja kako je, navodi se, dogovoreno sukcesijskim sporazumom država-nasljednica iz 2001. godine.