Švicarska tvrtka Rinspeed, poznata po dizajniranju konceptualnih vozila za ženevski autosajam, izradila je kompletan bolid trkaćeg automobila i sve njegove dijelove od plastike i gumeHrvatska petrokemijska grupacija Dioki nastupila je u Düsseldorfu na najvećem sajmu plastike i gume u svijetu - K 2007, koji se sedamnaesti put održao od 24. do 31. listopada. Na sajmu K tradicionalno se svake tri godine predstavljaju inovacije i dostignuća u proizvodnji plastike, materijala za koji stručnjaci kažu da je u proteklom stoljeću promijenio svijet i čija potrošnja raste po godišnjoj stopi od 5 posto, što je brže od rasta svjetskoga BDP-a. O važnosti düsseldorfskog sajma svjedoči više od 3000 izlagača iz 59 zemalja s pet kontinenata, među kojima su bili neki od najvećih i najznačajnijih svjetskih proizvođača iz kemijske industrije, poput tvrtki Dow Chemical, Borealis, Sabic i njemačkog BASF-a. Svi oni potrudili su se da na slikovit i duhovit način posjetiteljima dočaraju široku primjenu plastičnih materijala - od automobilske i prehrambene industrije, preko sporta i medicine pa sve do svemirskih programa.

Tako je, primjerice, švicarska tvrtka Rinspeed, poznata po dizajniranju egzotičnih konceptualnih vozila za ženevski autosajam, u Düsseldorfu predstavila bolid formule izrađen od plastike, a udruženje PlasticsEurope, najveće europsko udruženje proizvođača polimera, čiji je član i jedini hrvatski proizvođač Dioki, prezentiralo odjeću koja se radi od polimera, poput motorističkih odijela i odijela za astronaute koja se koriste u svemirskim programima američke agencije NASA.

Organizator Messe Düsseldorf je za potrebe sajma K 2007 zakupio prostor od 169 tisuća četvornih metara, što odgovara površini 15 nogometnih stadiona. Prema službenim podacima u sedam dana održavanja sajam je posjetilo 242.000 trgovaca i proizvođača plastike i gume iz stotinu zemalja a posjetitelje je na štandovima informacijama opsluživalo 30 tisuća ljudi. Kao i svake tri godine, sajamski prostor bio je podijeljen na tri sekcije: strojevi i kalupi za potrebe industrijske proizvodnje, polimeri i usluge. Tradicionalno, sekcija strojeva zauzela je gotovo dvije trećine sajma. Dojmove o uspjehu događaja iznio je Ulrich Reifenhäuser, predsjednik izlagačkog savjeta K 2007: “Sajam je nadmašio sva očekivanja. Prema našim informacijama u tjedan dana sklopljen je izniman broj poslova, a neki od njih se broje u milijunima eura.”

UMJETNA ŠAKA u potpunosti izrađena od plastike i gume kao i volan za pojedine modele MercedesaMeđunarodno udruženje PlasticsEurope ove je godine predstavilo ključne prednosti plastike u borbi protiv globalnog zagrijavanja kroz uštedu energije i neobnovljivih izvora. Giuseppe Riva, direktor PlasticsEuropea za regiju Mediteran, kaže da se od ukupne potrošnje nafte na proizvodnju polimera troši samo 4 posto. “Zbog svoje male težine polimerni materijali štede energiju kroz raznoliku uporabu u transportu i pakiranju, a jedan je od najboljih materijala koji se upotrebljavaju u graditeljstvu i elektroindustriji”, rekao je Riva te dodao da polimeri pružaju velike mogućnosti glede energetske učinkovitosti: “Štede energiju i smanjuju emisiju ugljičnog dioksida, čime daju svoj doprinos zaštiti klime te štede novac potrošača. Recimo, 70 litara nafte potrebno je za proizvodnju jednog prostornog metra PUR pjene za izoliranje koja u 50 godina upotrebe uštedi 5474 litre nafte. Klasično građena kuća troši 19 litara nafte po četvornome metru i proizvodi 7700 kilograma ugljičnog dioksida a kuća izolirana izolacijskim pločama od ekspandirajućeg polistirena, odnosno sirovine za proizvodnju stiropora, troši 4,5 litara goriva po četvornome metru uz 1800 kilograma ugljičnog dioksida, čime se postiže godišnja ušteda od 1900 litara goriva uz 75 posto smanjenja emisije ugljičnog dioksida.”

Pretpostavka je da će Europska Unija do 2030. uvoziti 70 posto energije za svoje potrebe. No moguće je da se do 2020. uštedi do 20 posto energetskih potreba EU, i to promjenom loših navika potrošača, energetski efikasnim tehnologijama te inovacijama. S obzirom na to da je ekološka osviještenost danas imperativ poslovanja svake gospodarske grane, i na sajmu plastike se veliki dio, posebno u sekciji strojeva, posvetio upravo reciklaži odnosno ekološkoj uporabi plastičnih materijala.

O novim idejama za zbrinjavanje polimernog otpada nešto više je rekla Gordana Pehnec Pavlović koja je prisustvovala sajmu kao poslovna tajnica Udruženja prerađivača plastike i gume pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. “Polimerni proizvodi, kao i polimerni otpad, nude velike mogućnosti glede energetske učinkovitosti. Naime, kilogram polimernog otpada ekvivalent je litri nafte, što u vrijeme kontinuiranog rasta cijena nafte treba biti prilika za organizirano prikupljanje polimernog otpada”, rekla je Gordana Pehnec Pavlović.

DIREKTOR ORGANIZATORA SAJMA K 2007, tvrtke Messe, Werner Matthias Dornscheidt s predstavnicima PlasticsEuropea, Michaelom Herrmannom, Thorstenom Kuehmannom, Ulrichom Reifenhaueseom i Michaelom RathjeomJedna od mogućnosti zbrinjavanja polimernog otpada ogleda se i u njegovoj upotrebi kao alternativnoga goriva za proizvodnju cementa. Takav model već se primjenjuje u Austriji gdje u proizvodnji cementa polimerni otpad sudjeluje s čak 25 posto. Sprečavanje rasta potrošnje polimera rezultiralo bi značajnim porastom potrošnje energije koje ionako nema dovoljno.

“Kada bi se proizvodi izrađeni od polimernih masa zamijenili alternativnim materijalima, to bi izazvalo dodatnu potrošnju energije od čak 25 posto, što bi izazvalo porast stakleničkih plinova od 97 Mt godišnje, odnosno 30 posto količine zahtjeva iz Kyota za smanjenjem emisija 15 najrazvijenijih zemalja Europske Unije u razdoblju od 2002. do 2012.”, smatraju u PlasticsEuropeu.

Na štandu PlasticsEuropea načinjenom od 38.000 PET boca svakodnevno je održavan program uživo na kojem se nosila odjeća od polimernih materijala namijenjena poslovima s posebnim uvjetima rada te sportska odjeća. Tako su se posjetitelji sajma mogli upoznati s najnovijim dostignućima u izradi astronautskih i vatrogasnih odijela, opreme za hokej na ledu, ronilačkih odijela, trikoa za plivanje i vježbanje te motociklističke i biciklističke opreme.

Prikazana je i primjena plastike u prehrambenoj industriji na primjeru krumpira: pri sadnji i uzgoju plastika se u obliku plastenika koristi kao zaštita biljaka na poljima, a prilikom distribucije i prodaje u plastiku se proizvod pakira radi održavanja topline ili hlađenja u supermarketima.

Zbog najave povećanja proizvodnih kapaciteta polietilena - materijala koji najširu primjenu ima u pakiranju prehrambenih i industrijskih proizvoda - te uz nedavno ponovo pokrenutu proizvodnju ekspandirajućeg polistirena, termoizolacijskog materijala poznatog kao sirovina za stiropor, zaposlenici Diokija tijekom sajma zaprimili su stotine upita inozemnih trgovaca i prerađivača sirovina. Dioki Grupa izvozi 90 posto svojih proizvodnih kapaciteta. U prošloj je godini izvezla robe u vrijednosti od 165 milijuna eura. Veliki interes brojnih inozemnih kupaca bio je usmjeren upravo na uvođenje novih proizvoda i povećanje proizvodnih kapaciteta kao i mogućnosti izvoza na tržišta istočne Europe i azijskih zemalja.

NEPREKIDNI SHOW na štandu PlasticsEuropea, kojim su predstavljene mogućnosti upotrebe plastike u izradi odjećeU sklopu investicijskog ciklusa vrijednog 65 milijuna eura, Dioki će ponovo pokrenuti proizvodnju vinilklorid monomera. Uz modernizirano postrojenje VCM-a Dioki pokreće i proizvodnju polivinilklorida (PVC-a) kako bi prvi put u Hrvatskoj stvorio cjeloviti vinilni lanac te svjetskom tržištu ponudio gotov proizvod.

Udruženje PlasticsEurope procjenjuje da je u 2005. u Europi potrošeno oko 53 milijuna tona plastike, većim dijelom u sedam najrazvijenijih zemalja. Tako je Njemačka 2004. bila prva s 25 posto udjela u potrošnji, Italija druga s 18,4, a Francuska treća s 12,3 posto. Ambalažna industrija i dalje je vodeća industrija s 37 posto, slijedi je građevinarstvo s 21 posto, a zatim automobilska industrija s 8 posto i elektronska sa 7 posto. U cijeloj Europi potrošnja plastike iznosi oko 93 kilograma po glavi stanovnika godišnje. Prema prognozama PlasticsEuropea ta će potrošnja narasti na 112 kilograma do 2010.

U Diokiju kažu da se u svojoj strategiji usmjeravaju prema istočnim tržištima gdje je postotak potrošnje plastike znatno manji. Smatraju da su plastični proizvodi danas nezamjenjivi kad se govori o industriji prehrane, odnosno o ambalaži i pakiranju, te u građevinarstvu u kojem je dobra izolacija nužna radi uštede i smanjenja količine utrošene energije neobnovljivih izvora.

Upravi Diokija na ruku ide činjenica da je industrija polimera jedna od najbrže rastućih i najperspektivnijih industrijskih grana u Europi i svijetu, a širina primjene proizvoda od polimernih materijala jamči održavanje snažne potražnje i rasta u budućnosti.