Savez samostalnih sindikata Hrvatske oglasio se danas priopćenjem u kojemu tvrde da se "može biti i na prosvjedu i u Vladi i u GSV-u". Takvu reakciju izazvala je izjava premijera Ive Sanadera koji je rekao da "ako je nekom stalo riješiti probleme ne može jedan dan prosvjedovati na ulici, a idući sjediti u Vladi ili na Gospodarsko-socijalnom vijeću".

U priopćenju navode da SSSH aktivno sudjeluje u socijalnome dijalogu i zalaže se za njegov razvitak, ali i ravnopravnost svih partnera u socijalnome dijalogu.

Ističu da je prosvjed legitimna aktivnost svakoga sindikata te da u svezi njegova organiziranja premijer ne treba odašiljati poruke, moguće prijetnje ili uvjetovanje, a ako misli da zbog prosvjeda treba prekinuti socijalni dijalog - neka ga prekine, poručili su iz SSSH.

U SSSH-u smatraju da priprema prosvjeda uz istodobnu inicijativu za izradom socijalnoga sporazuma i rad u GSV-u nisu nespojive aktivnosti jedne sindikalne središnjice.
SDLSN traži donošenje Zakona o plaćama i novi Kolektivni ugovor
Čelnici Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika tražit će od Vlade donošenje Zakona o plaćama državnih službenika do kraja ožujka te početak kolektivnih pregovora za novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, koji istječe u srpnju.

Predsjednik sindikata Boris Pleša na današnjoj konferenciji za novinare najavio je kako im je cilj da zakon što prije stupi na snagu, ali i da bude kvalitetan. Plaća referenta sa srednjom stručnom spremom i 20 godina staža tako bi primjerice, umjesto dosadašnjih 4 tisuće kuna neto, trebala iznositi tristotinjak kuna više.

Kako bi se podigla razina prava zaposlenika, Sindikati su najavili kako će u pregovore o novom kolektivnom ugovoru krenuti s gotovim prijedlogom vlastitog kolektivnog ugovora.

Pleša je najavio da će aktualizirati pitanje imenovanja zajedničkog radnog tijela Vlade i sindikata državnih službi kako bi se poboljšala kvaliteta rada i učinkovitosti državnih službi. To bi tijelo trebalo predlagati mjere u vezi sa strukturom kadrova u državnim tijelima s obzirom na potreban broj službenika i namještenika, obrazovnu strukturu, te odgovarajuće oblike zbrinjavanja viška zaposlenih.

Sindikalci su skrenuli pozornost na činjenicu da ukidanje dužnosničkog statusa pomoćnika ministara, kao oblik profesionalizacije i depolitizacije državne službe, treba rješavati njihovim izborom putem javnog natječaja na službeničke položaje ravnatelja u ministarstvu, a ne njihovim imenovanjem državnim tajnicima.