Natječaj za 66 novih javnobilježničkih mjesta koji je nedavno dovršen, pobudio je sumnju da izabrani kandidati nisu odabrani po ujednačenim kriterijima, piše Jutarnji list. Naime, od 66 kandidata koliko ih je predložila Hrvatska javnobilježnička komora, misnistrica pravosuđa Ana Lovrin uvažila je manje od polovice. Pri imenovanju novih bilježnika ministrica je uvažila tek 28 prijedloga komore, odnosno 42,4 posto.

Takva odluka ministrice Ane Lovrin izazvala je nezadovoljstvo dijela kandidata koji su najavili da će tužiti Ministarstvo pravosuđa Upravnom sudu. Smatraju, naime, da su se kandidati birali netransparentno prema političkom ključu, a spominju nepotizam, korupciju i veze. Tvrde i da je USKOK navodno već pokrenuo istragu.

Ivan Maleković, predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore ne želi još ništa komentirati te naglašava da mišljenje Komore za ministricu nije obvezujuće. "Nismo još razgovarali o ishodu ovog spornog natječaja, a svatko tko nije zadovoljan može pokrenuti spor", ističe Maleković.Najavio je da će se o spornom slučaju raspravljati najvjerojatnije nakon polaganja prisege novih javnih bilježnika, odnosno nakon što Ministarstvo dostavi popis onih koji polažu prisegu.

Ističući kako su posao odradili profesionalono, u Komori su naveli da su na natječaju zaprimljene 223 molbe, razgovor je obavljen s 213 kandidata, a nakon što su proučeni životopisi sastavljena je lista. "Svoja smo mišljenja bazirali na kriterijima Komore koje je usvojio Upravni odbor i iza toga mišljenja stojimo", rekao je Maleković.

U Ministarstvu pravosuđa također navode da mišljenje Komore za njih nije obvezujuće te da je konačno imenovanje isključivo u nadležnosti ministrice Ane Lovrin. Naglašavaju da je sve provedeno po kriterijima iz članka 13. i 14. Zakona o javnom bilježništvu te da se ti kriteriji razmatraju "odvojeno i kumulativno", što je važno za konačnu ocjenu. Ministrica Ana Lovrin rješenja o imenovanju donosila je u prosincu prošle godine, dakle dok je djelovala tzv. tehnička vlada.

Zanimljivo je da u Splitu nije prošao niti jedan od kandidata koje je Komora pozitivno ocijenila, a u Zadru je od pet predloženih ministrica potvrdila samo jednog kandidata. U Zagrebu nije prošao zamjenik glavnog državnog odvjetnika, kao i nekoliko sudaca, ali je ministrica potvrdila nekoliko zaposlenika gradske uprave. Među imenovanima je i aktualni tajnik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

"Tužit ću Ministarstvo pravosuđa"
Dražen Makelja, jedan od troje nesuđenih javnih bilježnika iz Splita tužit će Ministarstvo pravosuđa Upravnom sudu. Kaže da ih je Komora predložila kao najbolje kandidate, ali su njihova imena nestala s popisa kad je došao do Ministarstva. "Pojavila su se imena drugih osoba koje su se također prijavile, ali nisu ispunile kriterije Komore. Barem jedan od prihvaćenih nema ni dana rada u javnom bilježništvu, a drugi ima tri mjeseca takvog iskustva", objašnjava Makelja.Unosan javnobilježnički posao

Posao javnog bilježnika u javnosti se doživljava kao vrlo unosan posao. S druge strane, javni bilježnici se žale da im 70 posto zarade ide u državni proračun zbog visokih poreza. U srednje velikim uredima osnovna plaća prisjednika je oko 8 500 kuna, a može se popeti i do 12 000 kuna. Međutim, u manjima gradovima plaće nisu tolike. Nakon imenovanja novih javnih bilježnika u Hrvatskoj će ih biti 320.