Izraelski napad je najveća vojna akcija na palestinskom području od završetka rata 1967. godineDok se raketni napadi na palestinsko područje i dalje svakim danom sve više povećavaju, brojni izvori sa obje zaraćene strane tvrde kako je izraelska kopnena invazija na pojas Gaze samo pitanje vremena. Veliki broj tenkova, vojnih vozila i autobusa s izraelskim vojnicima nalazi se na granici pojasa Gaze i Izraela te očevici smatraju da bi uskoro moglo doći i do velike ratne kampanje.

Riječ je o najvećoj izraelskoj akciji na područje većinski naseljeno Palestincima od završetka rata 1967. godine. Potvrđeno je kako je za akciju u toj regiji vlada u Tel Avivu odobrila mobilizaciju 6.500 rezervista. Već su poduzeti prvi koraci u smjeru izraelskog napada, a na palestinskom teritoriju nalaze se specijalne postrojbe, koji služe za snimanje i obilježavanje ciljeva za raketiranje, te za izviđanje puteva kojim će se kretati izraelska vojska, kad do velikog napada dođe.

Izrael od početka ističe kako je njihova kampanja, koju od početka zovu akcija 'Lijevano olovo', usmjerena na skupinu Hamas, te da su poginuli civili kolateralne žrtve, koji se 'u ovom trenutku ne mogu izbjeći'. U slučaju kopnenog napada izraelske vojske na Palestince, procjena je da će osim još jedne velike humanitarne krize, kao epilog svemu biti znatan broj ljudskih žrtava."Suzdržanost koju smo pokazali je izvor snage. Mi se borimo s moralnom prednošću. Oni namjerno pucaju na civile. Mi ciljamo teroriste i izbjegavamo koliko god je to moguće civile dok se Hamasovci namjerno skrivaju među civilima", rezolutan je danas bio izraelski ministar obrane Ehud Barak.

"Kolateralne žrtve kao 'nužno zlo'"

Izraelska strana za vrijeme primirja nije koristila silu u razračunavanju s Hamasom, no potpomognuti prvenstveno Bushevom administracijom, oni su vršili pritisak na cijelu Palestinu preko ekonomskih sankcijaOvaj je napad - započeo u subotu - od prvog dana uzrokovao reakcije gotovo svih čelnih ljudi najmoćnijih svjetskih država, koji su pozvali još jednom dvije strane na rješavanje situacije mirnim putem. No, uz apel Izraelu da prestane s napadom na pojasu Gaze, odnosno upozorenje Hamasu da više ne raketira Izrael, većina država je složna da odgovornost za napad snosi upravo Hamas.

To je danas izjavila i njemačka kancelarka Angela Merkel. Ona je poručila kako odgovornost za kršenje primirja - što je uzrokovalo reakciju Izraela - snosi jedino Hamas. Povremeni raketni napadi na Izrael, koji su bili jedan od razloga izraelskog bombardiranja u posljednjih nekoliko dana, počeli su nakon najave primirja između dvaju strana. Formalno okončanje primirja bilo je predviđeno za 19. prosinca, no Hamas je već prije toga započeo s raketiranjem, i to upravo kao odgovor na izraelske planove iz studenog o sprečavanju razvoja i gradnje palestinskih tunela ispod graničnog područja. Od primirja uspostavljenog u lipnju, pa sve do prije nekoliko dana, izraelska strana nije koristila silu u razračunavanju s Hamasom, no potpomognuti prvenstveno Bushevom administracijom, oni su vršili pritisak na cijelu Palestinu preko ekonomskih sankcija.

Izrael protiv 20 tisuća gerilaca i vojnika

Te su sankcije imale za cilj i okretanje palestinskih građana protiv vlade Hamasa, koja je izabrana 2006. godine. No, umjesto toga, cjelokupna situacija eskalirala je palestinskim raketiranjem, te Hamasovim učvršćivanjem političke pozicije, odnosno umanjivanja utjecaja palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa, koji je sudjelovao u samim mirovnim pregovorima s Izraelom. U kontekstu sukoba dvaju strana, treba uzeti u obzir i trenutačnu brojčanu i stratešku strukturu Hamasa. Riječ je o organizaciji koja se znatno razlikuje od skupine bombaša samoubojica, koji su otprije djelovali na izraelskim područjima u urbanim naseljima.

Danas je riječ o dobro izvježbanoj gerilskoj skupini, čije su postrojbe raspoređene na cijelom području Gaze, a koja je tijekom proteklih mjeseci provela opsežne pripreme za 'totalni rat', kako ga nazivaju brojni političari u posljednjih nekoliko dana. Prema nekim procjenama, u pripremi je 15 tisuća gerilaca iz Hamasa te 5 tisuća pripadnika drugih islamističkih postrojbi, poput Islamskog Jihada i Narodnog Fronta za oslobođenje Palestine. Već od početka diplomatskih napora dvaju strana, koje su dogovorile privremeno primirje u lipnju ove godine, Hamas je započeo sa strateškim raspoređivanjem svojih snaga i oružja za protunapad.

Sukob-'okidač' za još jednu političku radikalizaciju

Najavljeni napad bi dugoročno mogao uvjetovati novu radikalizaciju Palestinaca, ali i arapskog svijeta, čiji su čelnici do sada samo preko izjava u medijima osuđivali izraelski napadOd tog su razdoblja na najrizičnijim područjima započeli i sa izgradnjom mreža tunela za skrivanje u slučaju zračnih napada, koji su prema nekim strateškim procjenama do danas dosegli dužinu od 50-ak kilometara. Napad će, vjeruje većina političkih analitičara, sasigurno nastupiti, a ukoliko do njega dođe, izvjesno je da s obzirom na vojnu i brojčanu snagu, te potporu velikih svjetskih sila, pobjedu odnijeti Izrael. To bi pak moglo dugoročno uvjetovati novu radikalizaciju Palestinaca, ali i arapskog svijeta, čiji su čelnici do sada samo preko izjava u medijima osuđivali izraelski napad.

No, uz sve negativnosti koje će uslijediti nakon još jačeg napada na Izraela u Palestini u političkom kontekstu, to bi se isto moglo dogoditi i na izraelskoj strani. Naime, u proteklih nekoliko mjeseci sve su popularnije radikalne političke opcije, koje zagovaraju čak i 'ratobornije' stavove od dosadašnje vlade. S obzirom na zaoštrenje retorike između dvaju strana, koja je nastavljena i nakon jutrošnjih napada, teško je vjerovati kako će se vojni sukobi ubrzo i prekinuti. "Nemamo ništa protiv stanovnika Gaze. Izrael je uključen u rat bez milosti koji je usmjeren protiv Hamasa i njegovih saveznika", kazao je Ehud Barak. Palestinska strana uzvratila je pak preko glavne palestinske izaslanice pri Europskoj uniji Lejle Šahid. Optužujući Izrael za ratni zločin protiv Palestine, Šahid je upozorila na mogućnost "eksplozije nasilja" protiv Izraela.