Oprezni ruski državni vrh: premijer Vladimir Putin i predsjednik Dmitrij MedvedevRuski politički vrh i ruski mediji popratili su inauguraciju novog američkog predsjednika Baracka Obame vrlo diskretno i rezervirano, nasuprot uzbuđenju koje se dogodilo u SAD-u i u svijetu. Bilo je jako malo političkih komentara onoga što je Obama u svojem nastupnom govoru rekao i onoga što je prvih dana svojeg predsjednikovanja učinio. Neki inozemni izvjestitelji iz Moskve javljaju da u ruskim političkim krugovima vlada razočarenje što Obama nije u tom govoru jače naglasio ulogu Rusije u svijetu i važnost razvijanja američko-ruskih odnosa, ali niti na to se nije osobito žustro reagiralo. Očito je da je ruski politički vrh u iščekivanju prvih Obaminih poteza koji će se izravno odnositi na Rusiju, pa će tada biti i nekih reakcija.

Ipak, oni koji pažljivije prate američko-ruske odnose mogli su zamijetiti dva događaja koji nešto govore o njima. Kao prvo, riječ je o jednoj izjavi ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva, koji je rekao kako će Rusija rasporediti svoje raketne snage u Kalinjingradsku enklavu na Baltiku, ako će SAD rasporediti svoj antiraketno-raketni sustav u Češku i Poljsku, kako je to Obamin prethodnik George W. Bush dogovorio s tamošnjim vladama. Medvedev je tu stvar najavio već i ranije, sada ju je samo ponovio, no neki politički komentatori smatraju činjenicu da je on to rekao u vrijeme Obaminog stupanja na funkciju znakovitom porukom, što Rusiju u američko-ruskim odnosima u ovom trenutku najviše smeta. Riječ je o svojevrsnom upozorenju novom američkom predsjedniku.

Objava američkog generala Petraeusa

No, istodobno svjetski mediji objavili su još jednu znakovitu vijest. Američki general David Petraeus, zapovjednik američke Središnje komande, koja pokriva područje Srednjeg Istoka te upravlja s dva rata, onim u Iraku i onim u Afganistanu, objavio je u Biškeku, glavnom gradu Kirgistana, kako su se SAD, Rusija, Kazakhstan, Uzbekistan i Kirgistan dogovorili da SAD koristi aerodrome, željeznicu, ceste i mostove tih zemalja da bi se kroz Rusiju i preko Centralne Azije prebacivao transport materijala za američke snage i snage NATO-a u Afganistanu. To je nužno, budući da je put preko Pakistana i kroz klanac Khyber zbog djelovanja talibana u pograničnim područjima Pakistana postao nesiguran. Do tog dogovora nikada ne bi došlo da na američki zahtjev nije pristala Rusija, a njen pristanak značajan je ustupak Amerikancima, koji rat u Afganistanu u sljedećem razdoblju namjeravaju pojačati. Za razliku od one Medvedevjeve poruke o raketama u Kalinjingradu, ova ruska odluka upućuje novom američkom predsjedniku sasvim drukčiju poruku spremnosti Rusije na dogovore.

Rusija će ocjenjivati Obamu kako će se on ponašati u nekoliko pitanja. Kao prvo, tu je spomenuti spor oko razmještanja američkih raketa u Poljskoj i Češkoj. Iako je prethodna američka administracija tvrdila da se te rakete razmještaju zbog opasnosti od Irana, svima je bilo jasno da se one namjeravaju razmjestiti u prvom redu zbog Rusije. Rusko vodstvo je to smatralo neprijateljskim aktom i prosvjedovalo protiv toga, ali je američki predsjednik Bush insistirao na što bržem razmještanju. No, Obama je već tijekom predizborne kampanje davao do znanja da on te rakete ne smatra nekim prioritetnim projektom, a sada iz njegovog kruga dolaze najave da će on ponešto promijeniti američku politiku u tom pitanju. On od samog projekta neće odustati, nego će ga usporiti najavljujući da je potrebna pažljiva revizija projekta, kako bi razmještanje raketa započelo tek kada tehnologija tog projekta bude provjerena i stabilna.

To znači da bi se projekt mogao odložiti na više godina, a u Rusiji su čak uvjereni da je to put da se američke rakete tamo nikada ni ne rasporede, što bi bio rezultat mogućih budućih američko-ruskih pregovora o općem smanjenju raketnog naoružanja. Da Obama ima namjeru promijeniti Bushovu agresivnu politiku kada je riječ o naoružavanju, govori najnovija vijest da je on pod reviziju stavio još jedan aspekt tehnološkog moderniziranja ratovanja, jer je pokrenuo inicijativu da se zabrani ratovanje u svemiru.

Obamin stav prema Ukrajini i Gruziji

Drugo pitanje na kojem će Rusija procjenjivati ponašanje novog američkog predsjednika bit će odnos Amerike prema proširenju NATO-a kada su u pitanju Ukrajina i Gruzija. Bush je vrlo agresivno zagovarao ulazak Ukrajine i Gruzije u NATO, ali je od svojeg saveznika dobio samo načelnu podršku za to, ali ne i konkretan redoslijed poteza da bi se to ostvarilo. Nekoliko velikih europskih zemalja protivilo se Bushovoj inicijativi, primjerice Njemačka. Obama se o tom pitanju nije jasno opredjeljivao, ali iz njegovog kruga medijima stižu informacije kako Obama ne dijeli Bushovo uvjerenje kako Ukrajinu i Gruziju treba hitno uvesti u NATO. Obamina administracija nije tako entuzijastičan saveznik sadašnjim vladama u Ukrajini i Gruziji, a u američkim političkim krugovima čuju se u posljednje doba sve glasnije kritike na račun tamošnjih vlada, ukrajinske zbog ponašanja u nedavnoj plinskoj krizi, a gruzijske zbog ponašanja u događajima koji su vodili prema rusko-gruzijskom ratu prošlog ljeta. Rusija je obje te zemlje značajno oslabila u posljednjih pola godine svojim akcijama.

Napokon, treće značajno pitanje čije će rješavanje utjecati na američko-ruske odnose bit će - po mišljenju Moskve - odnos SAD-a prema Iranu. Ruska vlada ne podržava iranske napore da izgradi atomsku bombu, ali isto tako ne podržava niti američku agresivnu politiku prema Iranu jer smatra da je ona kontraproduktivna. Zato je u Moskvi dobro primljena Obamina najava iz predizborne kampanje kako bi i u odnosima s Iranom trebalo više koristiti diplomaciju.

Rusija je sada u stanju čekanja kada je riječ o odnosima sa SAD-om. Neki ruski analitičari procjenjuju da u ovom trenutku ne treba s ruske strane očekivati neke veće poteze jer je Rusija u prethodnom razdoblju vodila prema SAD-u koncilijantnu politiku, a sa strane administracije američkog predsjednika Busha nije dobivala adekvatne koncilijantne odgovore. Zato će radije čekati prve Obamine poteze.