Hillary Clinton, američka ministrica vanjskih poslova bila je na višednovnoj turneji po Dalekom istokuAmerika pravi značajan zaokret u svojoj politici prema Kini i napušta dosadašnju politiku zaoštravanja odnosa, koju je preferirala donedavna administracija predsjednika Georgea W. Busha. To se može zaključiti iz onog što je bilo rečeno i napravljeno tijekom višednevne turneje američke ministrice vanjskih poslova Hillary Clinton kroz četiri zemlje Dalekog istoka: Sjevernu Koreju, Kinu, Indoneziju i Japan. SAD su ponudile Kini strateško partnerstvo u sferi ekonomije, ali i značajno poboljšavanje odnosa u drugim sferama, i to zbog ocjene da u sadašnjoj krizi SAD i Kina imaju identične ciljeve. Kako je Hillary Clinton rekla u Pekingu, "mi smo u ovome zajedno, te ćemo zajedno uspjeti ili propasti".

Ona je u Pekingu rekla još neke važne stvari, ali je možda najvažniji njen komentar o kinesko-američkim odnosima izrečen i prije nego što je ona stigla u Peking. U prethodnoj stanici svoje turneje, u južnokorejskom glavnom gradu Seoulu, Hillary Clinton je također komentirala američko-kineske odnose. Osvrnula se na česte sporove Washingtona i Pekinga kada je riječ o kineskom odnosu prema ljudskim pravima, što je bila značajna tema američkih kritika na račun Kine za prethodne administracije. Bilo je nekoliko razdoblja u kinesko-američkim odnosima u proteklih osam godina kada su ove teme dominirale i izazivale međusobne napetosti, što se vlastima u Pekingu nikako nije svidjelo jer su to smatrale miješanjem u unutrašnje kineske stvari, te instrumentom pritisaka. No, Hillary Clinton je u Seoulu izjavila:

"Sjedinjene Države nastavit će pritiskati Kinu na pitanjima Tibeta, Tajvana i ljudskih prava. Dosadašnje administracije i kineske vlade vodile su diskusije o tim pitanjima, a i mi ćemo o tome razgovarati. No, naše zanimanje za te stvari ne mogu kočiti dijalog o mnogo važnijim pitanjima kao što su globalna ekonomska kriza, globalna kriza klimatskog zatopljenja te sigurnosna kriza."

Drugim riječima, Hillary Clinton je dala do znanja da pitanja ljudskih prava više nisu prioritet američke politike prema Kini, da su to sasvim druge stvari. SAD će formalno i dalje razgovarati s Kinom i o tome, ali će Washington zanimati mnogo više ova druga pitanja. Dakle, pitanje ljudskih prava u Kini nestaje s prvih mjesta liste američke vanjske politike prema toj državi. Nije slučajno da je Hillary Clinton sve to izgovorila reporterima neposredno prije nego što je stigla u Peking, jer je očito svojim kineskim domaćinima željela unaprijed poslati odgovarajuću poruku.

U Pekingu je ona sa svojim domaćinima razgovarala o sasvim drugim stvarima od ljudskih prava, koja su tek usput spomenuta. Razgovorima su dominirala prvenstveno financijska i ekonomska pitanja. Američki predsjednik Barack Obama upravo je pokrenuo veliku akciju spašavanja i stabiliziranja američkog financijskog sektora, pa preko toga i cijele ekonomije, i to kroz ogromne državne subvencije raznim sektorima privrede. No, to američka država nekako mora financirati, a ona to može ponajprije zaduživanjem preko državnih obveznica. To je američka vlada, naravno u manjem obimu, radila i do sada, a jedan od najvećih kupaca tih američkih državnih obveznica do sada bila je Kina, koja, zahvaljujući svojim velikim zaradama od izvoza, ima značajne budžetske viškove. Hillary Clinton je u Peking stigla u prvom redu da razgovara s kineskim domaćinima o potrebi da Kina u što većem obimu kupi i te nove američke državne obveznice.

Ona je kineske sugovornike došla uvjeriti kako je riječ o čvrstim novčanim papirima, koji će za Kinu biti i dobra investicija, ali koji će Kini uvelike pomoći i posredno. SAD su jedan od najvećih uvoznika kineske robe i Kina sada već osjeća probleme u svojoj privredi zbog smanjenog izvoza u SAD do kojeg je došlo zbog sadašnje krize. Prema nekim procjenama, zbog toga je posljednjih mjeseci posao izgubilo čak 26 milijuna kineskih radnika. Doduše, u Kini su uvjereni da će tamošnja privreda i ove godine bilježiti rast, ali ipak nedovoljan za ono što se u državi planiralo. Viši rast može se postići isključivo ako se što prije završi sadašnja svjetska ekonomska kriza. Stoga je Hillary Clinton upozorila kineske sugovornike da Kina kupnjom tih američkih obveznica pomaže i sebi jer ozdravljenjem američke privrede ponovno će početi rast američkog uvoza iz Kine, što će, pak, biti novi poticaj kineskoj privredi. O kako se krupnim stvarima radi, govori podatak što ga je objavila kineska novinska agencija Xinhua da je prošle godine međusobna trgovinska razmjena Kine i SAD-a iznosila 337 milijardi američkih dolara.

Kina je pozitivno odgovorila na ovu inicijativu Hillary Clinton i kineski ministar vanjskih poslova Yang Jiechi nakon razgovora s njom novinarima je najavio da će Kina i dalje kupovati američke državne obveznice, te će time osiguravati za sebe financijsku sigurnost i likvidnost. Najavljeno je i da će Kina i SAD oformiti posebno komisiju koja će se baviti tim financijskim pitanjima, a to će biti urađeno nakon sastanka grupe G20 najjačih industrijskih zemalja svijeta, koji će se održati u travnju, a kojem će prisustvovati i američki predsjednik Barack Obama i kineski predsjednik Hu Jintao.

S druge strane, Kina je sigurno vrlo dobro primila najavu Hillary Clinton da SAD sa svoje liste prioriteta polako spušta pitanje ljudskih prava. Da je to tako, Hillary Clinton je pokazala i time što se nije željela tijekom boravka i Pekingu sastati s kineskim disidentima, što je ranije bila praksa nekih američkih ministara vanjskih poslova. Cijela je stvar za Kinu važna ne toliko zbog disidenata, koliko zbog nekih stvari koje bi se mogle očekivati u budućnosti. Ima, naime, nekih naznaka da zbog ekonomske krize, koja je zahvatila i Kinu, u pojedinim posebno pogođenim područjima u unutrašnjosti Kine vlada veliko nezadovoljstvo pa su moguće demonstracije, pa čak i nemiri. Ovih je dana kineska vlada izdala priopćenje upućeno vojsci u kojoj se ona podsjeća da je jedan od njenih zadataka i očuvanje ustavnog poretka i reda i mira u zemlji, a slična je poruka nedavno bila upućena i snagama sigurnosti.