Medvedev i Putin mogli bi se naći na suprotnim stranamaGospodarska kriza ne nagriza samo ekonomska savezništva, već se odražava i na politička savezništva. Posljednji je primjer raspad savezništva između ruskog premijera Vladimira Putina i predsjednika Dmitrija Medvedeva.

Godinu dana nakon što je došao na čelo Rusije, Medvedev se suočava sa najvećim izazovima koje je ta zemlja vidjela u posljednjih 10 godina. Gospodarska kriza snažno je zahvatila zemlju, financijske zalihe nestaju velikom brzinom, a dvije utjecajne struje podijelile su ruski državni vrh.

I dok premijer Putin uza sebe ima utjecajnu skupinu vojnih dužnosnika oko predsjednika Medvedeva okupili su se ekonomski liberali. Zajednička im je samo borba za vlast.

Gospodarska kriza u Rusiji je uzrokovala pad vrijednosti dionica i za 80 posto, dok vrijednost rublje pada iz dana u dan. No, najveći utjecaj krize osjećaju ruski oligarsi i milijarderi koji su u samo godinu dana postali siromašniji za 150 milijardi dolara.

Nestanak ruskog bogatsta utjecalo je i na odnose između dva vodeća ruska političara. Putin je u nešto nepovoljnijoj poziciji jer kao bivši agent KGB-a ima na svojoj strani vojne dužnosnike što mu ruši ugled i utječe na savezništvo sa predsjednikom Medvedem.

Analitičari pojašnjavaju da je Putin uvijek bio posrednik između dva klana - racionalnih ekonomista i vojnih slojeva. No, sada ga napadaju obje strane. Vojnici mu govore da je slab i nesposoban, dok se ekonomisti sve više okreću umjerenijem Medvedevu.

S druge strane, Medvedev sve češće kritizira svog mentora, što analitičari tumače kao uživanje u moći i spremnost na suprotstavljanje. Navodno je dobio i prešutnu suglasnost administracije da krene u rat protiv Putina.

Pojavile su se glasine da je zbog sve glasnijih kritika javnosti Putin čak razmišljao o ostavci.

Iako Medvedev nema karizmu koja prati Putina, politički analitičari ističu kako polako izgrađuje svoj autoritet, koji prije godinu dana nije ima. Kad još malo ojača, savezništvo bi moglo u potpunosti puknuti.