Zbog NATO-ve vježbe napeti su odnosi Gruzije i RusijeStvarni problem koji se krije iza održavanja vojnih manevara NATO saveza u Gruziji zapravo je sve jača napetost u odnosima tog saveza i Rusije, koji vježbu koriste za tvrdoglavo nametanje vlastite volje, što bi u konačnici moglo loše utjecati na napore za poboljšanjem američko-ruskih odnosa, smatraju analitičari.

NATO-ove vojne vježbe počele su u srijedu u Gruziji, unatoč otvorenom ruskom protivljenju. Riječ je o dvjema vježbama u sklopu programa Partnerstvo za mir u kojima bi do konca svibnja trebali sudjelovati vojnici iz deset zemalja članica NATO-a i šest partnerskih zemalja.

Među otprilike 1100 sudionika dvanaest je hrvatskih vojnika, a od članica Sjevernoatlatskog saveza još su nazočne Albanija, Češka, Grčka, Kanada, Mađarska, SAD, Španjolska, Turska i Velika Britanija te Azerbajdžan, BiH, Gruzija, Makedonija, Moldavija i Ujedinjeni Arapski Emirati, zemlje "partneri" koje su s NATO-om povezane projektima Partnerstvo za mir, Mediteranski dijalog i Istanbulska inicijativa.

Iako su bile pozvane, od sudjelovanja u vježbama su odustale Rusiji bliske zemlje poput Armenije, Kazahstana, Moldavije i Srbije.

"Sve se odvija u skladu s predviđenim planom", rekao je glasnogovornik gruzijskog ministarstva obrane pukovnik Georgij Kakjašvili, dodavši kako se "sudionici danas okupljaju na pripremnom sastanku".

Pripreme će trajati do 11. svibnja, kad službeno počinje prva vježba, nazvana Cooperative Longbow 09, u kojoj će oko 200 vojnika računalnim simulacijama u Tbilisiju uvježbavati zapovjedne akcije i postupke. Druga vježba - Cooperative Lancer 09 - počet će 21. svibnja i obuhvatiti oko 400 vojnika koji će u vojnoj bazi Vazijani izvoditi vježbe u mogućoj kriznoj situaciji iz mirovnih operacija.

Rusija je već nekoliko puta osudila organizaciju NATO-ovih vježbi, koje smatra "provokacijom" i zahtijevala njihovo otkazivanje, ustvrdivši kako njihovo održavanje krši odredbe sporazuma o prekidu neprijateljstava, kojim je okončan rusko-gruzijski rat u kolovozu 2008.

NATO je odbacio te kritike, ističući kako je riječ o manevrima u kojima sudjeluju zemlje članice saveza i zemlje partneri, na koje je Rusija bila pozvana poslati svoje promatrače, ali je to odbila. Uz to, kako naglašava NATO, vježbe u Gruziji planirane su i Rusija o njima zna već više od godinu dana, prije nego što je do sukoba s Gruzijom uopće došlo.

No, vojne vježbe u Gruziji samo su posljednji u nizu događaja zbog kojih se sustavno pogoršavaju odnosi Sjevernoatlantskog saveza i Rusije, ponajprije stoga što se Moskva snažno opire širenju saveza na istok Europe, koji smatra područjem u svojoj sferi utjecaja.

Prošlog je tjedna NATO iz svojeg sjedišta u Bruxellesu protjerao dvojicu ruskih diplomata zbog navodnih špijunskih aktivnosti u korist Rusije, a Moskva je danas odgovorila istom mjerom, protjeravši dvoje kanadskih diplomata koji su radili za Informacijski ured NATO-a u Moskvi.

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer odmah je izrazio "duboko žaljenje" zbog ruske odluke, nazvavši je "kontraproduktivnom".

"Mjera koju je poduzela Rusija vrlo je nesretna i kontraproduktivna u svjetlu naših napora za ponovnom uspostavom dijaloga i suradnje s Rusijom", navodi se u Schefferovu priopćenju.

"To su pravila posla. Naši partneri u NATO-u, barem oni koji su potaknuli protjerivanje ruskih diplomata, nisu ni mogli očekivati nešto drugo", opravdao je postupak svoje vlade ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, dodavši kako Rusija s NATO savezom želi "normalno partnerstvo, na uzajamnu korist".

Lavrov je, također, u utorak otkazao sudjelovanje na sastanku Vijeća Rusija-NATO, predviđenog za kraj svibnja kao prvi sastanak na ministrskoj razini od prekida odnosa NATO-a i Rusije u kolovozu prošle godine zbog rusko-gruzijskog rata.

Dodatna otegotna okolnost održavanju NATO-ovih manevara je pokušaj navodnog vojnog puča u Gruziji u utorak u vojnoj bazi tek nekoliko kilometara udaljenoj od mjesta gdje će se održati vojne vježbe. Pobuna jednog tenkovskog bataljuna spriječena je, a službeni Tbilisi optužio je Moskvu kao inicijatora puča, što je Rusija odrješito zanijekala, nazvavši optužbe "sumanutima".

Veleposlanik Rusije u NATO-u Dmitrij Rogozin ocijenio je kako bi savezu bilo bolje održati vježbe "u ludnici" nego u zemlji u kojoj "vojska diže pobunu protiv vlastitog predsjednika".

Diplomati i analitičari, međutim, na njih gledaju kao na još jedan oblik odmjeravanja snaga između Saveza i Rusije i testiranja međusobne odlučnosti oko nametanja što jačeg utjecaja na Ukrajinu i Gruziju, koje Rusija svrstava u vlastitu sferu interesa, a NATO im je obećao da će jednog dana postati članicama.

"Na djelu vidimo pokazivanje mišića, hrvanje i uvijanje ruku", smatra analitičar NATO Defence College iz Rima Karl-Heinz Kamp.

Iako ocjenjuju kako se ne zna koliko su doista obje strane spremne riskirati u sukobu, neki analitičari smatraju da odluka da se vježbe održe unatoč protivljenju Moskve nije bila osobito razborita.

"S obzirom na to da je u kolovozu u tom području bilo sukoba, moglo bi se reći da je odluka o vojnim vježbama rizična jer po mnogočemu nije isključena mogućnost obnove sukoba", ustvrdio je Kampov kolega Andrew Monaghan, a slično razmišlja i druga strana.

"Kao da smo znanstvenici koji proučavaju aktivnosti nekog vulkana", objasnio je odnose NATO-a i Rusije Rogozin.

"To se potvrđuje kao nepredvidivi prirodni fenomen od kojeg se u bilo kojem trenutku može očekivati erupcija". "Mislim da nas očekuje nekoliko teških mjeseci", zaključio je Monaghan.