Mahmud AhmadinedžadOko 46,2 milijuna Iranaca bira u petak novog predsjednika države i ti bi izbori mogli biti referendum za ili protiv aktualnog predsjednika, konzervativca Mahmuda Ahmadinedžada, dok bi pobjeda reformista zemlji bogatoj energentima, no pogođenoj krizom, izolacijom i sankcijama mogla dati novi smjer.

Uoči izbora, a poslije oštre kampanje otpočete 22. svibnja, svjetske agencije pišu da su izgledi dvojice vodećih kandidata, Ahmadinedžada i Mira Hoseina Musacvija, prilično izjednačeni, iako bi se naizgled moglo činiti da Ahmadinedžadove izazivače očekuje laka zadaća, jer Iran trpi međunarodnu izolaciju, inflaciju i sankcije kojima ga Vijeće sigurnosti UN-a kažnjava zbog netransparentna nuklearna programa.

Međutim, piše AFP, Ahmadinedžad je za svoga mandata održavao sjednice vlade posvuda u zemlji koju je neumorno obilazio, prikazivao se čovjekom iz naroda, a populizmom i oštrom retorikom prema inozemstvu osvojio je mase.

Ekonomisti kritiziraju njegovu politiku masovne distribucije petrodolara kojom je potaknuo rast inflacije (25 posto), a nije pritom smanjio nezaposlenost (preko 12 posto), niti siromaštvo u naftom i plinom bogatoj državi.

Protivnici ga nazivaju "nepredvidim" jer je agresivnom retorikom vrijeđao Izrael i dovodio u pitanje holokaust, omalovažavao sankcije UN-a i sebe predstavljao vođom "antiimperijalizma" u svijetu.

I njemačka agencija dpa drži da će izbori biti tijesni te izvještava da su u utorak deseci pristaša najjačeg Ahmadinedžadova protukandidata, okupljeni uz geslo "Zeleni val" pozvali na promjenu i pobjedu.

Mir Hosein Musavi (68), bivši premijer i jedan od osnivača Islamske stranke koja je podržavala vođu islamske revolucije ajatolaha Ruholaha Homeinija, vraća se u politiku nakon 20 godina odsutnosti.

"Inšalah (Božjom voljom) Zeleni val pobijedit će 12. lipnja i zamijeniti Crni val", poručio je pristašama Musavi, koji je zelenu boju izabrao kao simbol promjena. Njegovi su pristaše odgovorili poklicima "Smrt diktatoru", "Smrt talibanima, kako u Kabulu tako i Teheranu".

Kao savjetnik bivšeg reformskog predsjednika Mohameda Hatamija, koji je odustao od kandidature u njegovu korist, Musavi se obvezao vratiti gospodarsku stabilnost Iranu, a kao branitelj sloboda pojedinca pridobio je mladež i urbane sredine.

Ahmadinedžada je optužio da je svojom retorikom pogoršao ugled Irana u inozemstvu i narodu predočio lažne podatke o gospodarstvu, što je "prvi put u 30-godišnjoj povijesti Islamske Republike da je kandidat aktualnog predsjednika nazvao lašcem", piše dpa.

Osim Hatamija, Musavi uživa i potporu bivšeg predsjednika Akbara Hašemija Rafsandžanija, no ključni će za ishod izbora biti glasovi pasivnog stanovništva koja ne podržava nijednog od dvojice vodećih kandidata, drže agencije.

Svojevrsni "autsajderi" predsjedničkih izbora su reformator Mehdi Karubi (72), predsjednik parlamenta početkom 90-ih i konzervativac Mohsen Rezai (54), bivši zapovjednik elitnih Čuvara revolucije, ideološke vojske iranskog režima.

Klerik Karubi, kojega nazivaju "šeikom reformi" jer brani liberalno gospodarstvo, zagovara dijalog s međunarodnom zajednicom uz poštovanje interesa Irana i populistički se zauzima da se svakome Irancu udijeli dio prihoda od izvoza energenata.

Rezai, iako konzervativac, oštro je kritizirao Ahmadinedažda i optužio ga da zemlju vodi "na rub provalije". Obećao je izvući zemlju iz siromaštva, srezati inflaciju i nezaposlenest, no zagovara i politiku "popuštanja prema Zapadu.

Međutim, dužnosti predsjednika Irana ograničene su nauštrb političkog i vjerskog vođe u zemlji, ajatolaha Alija Hameneija, čiju je vlast u prošlome mandatu Ahmadinedžad i dodatno pojačao. Hamnei je pozvao narod da glasuje za protuzapadne kandidate i za nekoga tko dolazi iz naroda.

Jedna od važnih zadaća koja očekuje novog predsjednika 71-milijunskog Irana, s 90 posto šijitskim muslimanskim stanovništvom, jest i određivanje politike prema Sjedinjenim Državama, čiji je novi predsjednik Barack Obama nedavno pružio Iranu ruku pomirenja nakon desetljeća zavade.