Nataša Srdoč i Joel Anand Samy, osnivači Adriatic instituta Od početka godine do današnjeg dana svi zaposleni u Hrvatskoj radili su kako bi pokrili troškove državne administracije. Od danas, 18. lipnja, Hrvati počinju raditi za sebe, pa se taj dan, prema tumačenju Adriatic instituta za javni poredak, smatra ovogodišnjim Danom porezne slobode.

Kako tvrde u Adriatic institutu, hrvatskom nezavisnom think tanku, čiji osnivači učestalo i beskompromisno kritiziraju koruptivno ponašanje i neučinkovitost Vlade RH, Dan porezne slobode daje odgovor na osnovno pitanje: Koju cijenu građani - porezni obveznici plaćaju za državu? On pokazuje udio poreza na dohodak, dobit, PDV i akcize, doprinosa iz dohotka, lokalnih i ostalih poreza te proračunski manjak u ukupnom agregatnom dohotku građana Hrvatske (BDP-u). Do datuma se dolazi tako da se ukupan iznos svih državnih poreznih prihoda i proračunski manjak kao udio BDP-a pretvori u broj dana, počevši s 1. siječnja.

U Adriatic institutu izračunali su da država uzima 46 posto BDP-a za pokrivanje svojih rashoda, na temelju procjene udjela svih vrsta poreza, doprinosa, ostalih državnih prihoda (kojeg plaćaju porezni obveznici) i proračunskog manjka u bruto društvenom proizvodu 2009. godine. U usporedbi s prošlom godinom, hrvatski porezni obveznici su u 2009. za državu radili 12 dana duže.

"Danas se građani Hrvatske trebaju upitati jesu li zadovoljni kvalitetom usluge i učinkovitošću sudstva, zdravstva, obrazovanja i državne administracije za koju su radili gotovo polovicu godine. Zbog čega plaćaju visoku cijenu za neadekvatnu i neučinkovitu javnu uslugu, neizvjesnu mirovinu i opstanak neodrživih tvrtki-gubitaša", rekla je Nataša Srdoč, suosnivačica i predsjednica Adriatic instituta za javni poredak.

"U ovoj godini ekonomske krize, odgovorne vlade brojnih zemalja nastoje ublažiti negativne posljedice smanjene ekonomske aktivnosti, povećanja nezaposlenosti i umanjenog životnog standarda građana: Velika Britanija je snizila svoj VAT s 17,5 posto na 15 posto; Estonija je revidirala proračun, smanjivši državne rashode za 10 posto; Belgija je smanjila VAT koji se odnosi na troškove izgradnje novih rezidencijalnih objekata s 21 na 6 posto, Belgija je također omogućila odgodu plaćanja PDV-a za tri uzastopna kvartala u 2009. godini tvrtkama koje prolaze kroz financijske poteškoće; Finska je smanjila svoj PDV na hranu sa 17 na 12 posto, Francuska je smanjila VAT za ugostiteljstvo s 19.6 na 5.5 posto (od 1. srpnja) kako bi povećala zaposlenost i smanjila cijene potrošačima. Što je hrvatska vlada učinila za hrvatske građane i poduzetnike kako bi ublažila posljedice ekonomske krize?", pita se Nataša Srdoč.

Ona smatra da je hrvatskih 22 posto PDV-a, gotovo četvrtina svake potrošene kune, visoko opterećenje građanima, koje umanjuje njihovu kupovnu moć. "Visoki PDV djeluje destimulirajuće na potražnju u Hrvatskoj i čini je nekonkurentnom turističkom destinacijom", kaže Nataša Srdoč te napominje da Hrvatska ima najviši PDV u regiji jugoistočne Europe: "Iako je EU odredila minimalni nivo PDV-a od 15 posto, Hrvatska se sa svojih 22 posto svrstala na neslavno 24. mjesto od 27 zemalja unutar EU. Samo dvije zemlje unutar EU imaju više stope PDV-a od Hrvatske: Danska i Švedska.

Iz Adriatic instituta upozoravaju da hrvatska vlada također zaostaje u tržišnoj utakmici zadržavanja postojećeg i privlačenja novog kapitala kroz sniženje direktnih poreza. Hrvatska tako ostaje zemlja s najvišom marginalnom stopom poreza na dohodak od 45 posto u regiji istočne Europe i najvišom stopom poreza na dobit (20 posto) u jugoistočnoj Europi.

"Hrvatska vlada vođena HDZ-om potpuno je izvjesno doprinijela ekonomskom padu Hrvatske održavajući visoke poreze - posebno tokom značajnog usporavanja ekonomske aktivnosti," rekao je Joel Anand Samy, suosnivač Adriatic instituta. "Najbolji ekonomski poticaj za Hrvatsku bio bi sniženje PDV-a, poreza na dohodak i dobit poduzeća. To bi bio poticaj za građane Hrvatske da radije štede i ulažu svoj teško zarađeni novac nego da ga daju vladi koja je obilježena navodima korupcije. Skoro 275 milijuna građana istočne Europe žive u flat tax zemljama - uključujući i susjede na Balkanu - Albaniji, Bugarskoj, Makedoniji, Crnoj Gori, Rumunjskoj i Srbiji - a Hrvatska vlada blokira poreznu reformu. Hrvatska je poznata po tome da zaostaje u regiji, a njezina vlada uskraćuje osobnu i ekonomsku slobodu svojim građanima i poreznim obveznicima."

Usporedba Dana porezne slobode po zemljama:

SAD - 13. travnja 2009.
Velika Britanija - 14. svibnja 2009.
Litva - 23. svibnja 2009.
Bugarska - 27. svibnja 2009
Kanada - 6. lipnja 2009.
Belgija - 8. lipnja 2009.
Hrvatska - 18. lipnja 2009.