Foto: ReutersPrije 40 godina, više od 400.000 Amerikanaca, u dobi od 15 do 25 godina, sa svih strana zemlje, bilo je na putu ka jednoj farmi, blizu mjesta Bethel, 69 kilometara jugozapadno od mjesta Woodstock, u okrugu Sullivan, u saveznoj državi New York, za jedan dugi vikend "mira i glazbe." Pašnjak farmera Maxa Yasgura bit će, tijekom ta tri dana - petnaestog, šesnaestog i sedamnaestog kolovoza 1969. godine - mjesto jedne nove nacije - Woodstock Nation - mini-nacije hippieja u kojoj nije bilo predrasuda, u kojoj je droga bila praktično legalna, a ljubav "slobodna."

Woodstock Art and Music Fair počeo je kao festival glazbe, ljubavi i mira. U samom početku nije imao onu medijsku težinu koju je imao događaj koji se zbio početkom tog istog ljeta, prije 40 godina - čovjekovog slijetanja na Mjesec. No, ubrzo je postalo jasno da je riječ o događaju koji će promijeniti glazbenu povijest.

Tijekom tri dana nastupilo je više od 30 izvođača od kojih su neki u glazbenu povijest ušli upravo nastupom na Woodstocku.

Scenom su, između ostalih, prodefilirali The Who, Creedence Clearwater Revival, Grateful Dead, Santana, Janis Joplin, Jefferson Airplane, Joe Cocker, The Band, Crosby, Stills, Nash & Young i Joan Baez, a glavna je zvijezda, što se može zaključiti i prema najvećem honoraru od 15 tisuća dolara, bio Jimi Hendrix.

A u publici su bili vijetnamski veterani i antiratni prosvjednici, crnački militanti i zadrti "rednecksi", "anti-gay" i "pro-gay" aktivisti, oni za legalizaciju i oni za zabranu droge, anti-vladini i pro-vladini zagovornici i - oni koji su samo zbog glazbe došli. Dobro, i drugih, što legalnih, što ilegalnih užitaka.