Predsjednik Sabora Luka BebićPredsjednik Sabora Luka Bebić ovih je dana u službenom posjetu Italiji gdje se u utorak susreo s predsjednikom talijanskog parlamenta, postfašistom Gianfrancom Finijem. Razgovor bi u hrvatskim medijima vjerojatno prošao ne zapaženo da "Barba" Luka nije izjavio nešto što je iznenadilo i samo ministarstvo vanjskih poslova.

Naime, Bebić je u Rimu izjavio kako je Hrvatska "voljna pokazati gestu dobre volje i fizički vratiti Talijanima neke nekretnine na području Buja".

"Hrvatska je voljna to pitanje riješiti i posebnim zakonom za sve koji imaju pravo na odštetu za nezakonito oduzetu imovinu", kazao je Bebić u Rimu te je uz to najavio spremnost Hrvatske da "to pitanje konačno skine s dnevnog reda".

Nije poznato o kakvom novom zakonu o obeštećenju esula, uz koji spominje i potrebu poštivanja postojećih ugovora, govori Bebić. Do sada se hrvatska vanjska politika čvrsto držala stajališta da su Osimski sporazumi konačno, jednom za svagda, riješili pitanje optantske imovine, ne dopuštajući njihovu reviziju, koja je, s vremena na vrijeme, zahtijevana iz Rima, piše Novi list.

Riječki dnevnik u Ministarstvu vanjskih poslova doznaje kako Hrvatska još uvijek, bez obzira na izjave Luke Bebića u Rimu, ostaje na potpisanim Osimskim sporazumima, smatrajući pitanje obeštećenja optanata riješenim.

"Čekamo da nam Italija dostavi broj računa, na koji bismo uplatili hrvatski dio duga Italiji za napuštenu optantsku imovinu", kažu iz MVP-a, uvjeravajući kako ne postoji nikakav nalog niti inicijativa za novim zakonom o obeštećenju optanata, kao što se ne razmišlja niti o reviziji Osimskih sporazuma.

Osimski sporazumi, što ih je bivša Jugoslavija potpisala s Italijom, uredili su pitanje naknade za napuštenu imovinu i granicu između dvije države. Prema njima, Jugoslavija je morala isplatiti Rimu 110 milijuna dolara za imovinu optanata koja je ostala na području nekadašnje Zone B Slobodne teritorije Trsta, odnosno Bujštine i Koparštine.

Dug je trebao biti isplaćen u 13 godišnjih rata od po 8.461.538 dolara, no 1990. i 1991. isplaćene su samo dvije rate u iznosu od 17 milijuna dolara, poslije čega se Jugoslavija raspala, a Hrvatska i Slovenija, kao sljednice osimskih sporazuma s Italijom, podijelile su ostatak duga u omjeru 62:38 posto.

Hrvatska u talijanskoj politici ima ustrajnu potporu za ulazak u EU, posebno zahvaljujući sposobnom šefu diplomacije Francu Frattiniju, koji je iskreno prkosio slovenskoj blokadi Hrvatske ukazujući na njezinu besmislenost.

S druge strane postfašist Gianfranco Fini još je nedavno poručivao kako "Hrvatska mora platiti povijesne račune", dok je devedesetih smatrao da prije ulaska Slovenije i Hrvatske u EU ponovno treba otvoriti pitanje granica.