JODLAZAK S ČELA HPB-a Josip Protega tvrdi da u njegovu odlasku s mjesta predsjednika Uprave Hrvatske poštanske banke nema ničega kontroverznog, te da je otišao jer nije želio produljiti svoj mandat dok banka ne bude dokapitaliziranaosip Protega, donedavni predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, našao se odnedavno u središtu zanimanja javnosti zato što su razne novine počele objavljivati tekstove iz kojih proizlazi da je on ostavio tu banku praktički opustošenu. Zamjeraju mu zato što je nova uprava nakon njegova mandata navodno otkrila mnogo veća nenaplativa rizična potraživanja nego što se prije pretpostavljalo. Prema najcrnjim prognozama koje su se kroz novine spominjale, izneseno je da je mogući gubitak Hrvatske poštanske banke nakon Protegina mandata čak milijardu kuna. Protegu se kroz novine kritiziralo i zbog navodno enormnih bonusa koje je sam sebi isplatio, a u više navrata znalo ga se povezivati s bivšim premijerom Ivom Sanaderom.

Protega je u intervjuu za Nacional objasnio koliko su mu se političari miješali u rad dok je bio na čelu banke, otkrio za koje je tvrtke intervenirao Ivo Sanader, a za koje predsjednik Stipe Mesić, a objasnio je i zašto svoje kontakte s političarima ne smatra spornim. Protega je odgovorio i na kritike zbog navodno lošeg poslovanja banke, o čemu se počelo pisati tek nakon njegova odlaska.

NACIONAL: Koliko su se političari miješali u rad Hrvatske poštanske banke dok ste joj bili na čelu?

- U mom poslu normalno je da sam kontaktirao s premijerom i predsjednikom države, kao i s pojedinim ministrima. Sa svima njima često sam razgovarao o kompletnom stanju u hrvatskom gospodarstvu, a ne samo o tomu komu bi se eventualno trebalo kreditno pomoći. Svi krediti koje smo davali prolazili su normalnu proceduru i nijedan nije izdan samo zato što je netko nazvao da se taj kredit odobri. Normalno je da je bilo problema s nekim tvrtkama koje nisu mogle uvijek uredno vraćati kredite, a budući da smo mi hrvatska banka, nastojali smo za te tvrtke imati razumijevanja, ali do mjere koja ne bi ugrozila poslovanje banke. To se radi svuda u svijetu.

NACIONAL: Je li istina da je Hrvatska poštanska banka kreditirala tvrtku SMS, poznatu iz afere Podravka, te da je bivši premijer Sanader intervenirao kako bi se toj tvrtki pomoglo?

- Kreditirali smo SMS mnogo prije konstrukcija koje su se počele stvarati oko veza te tvrtke s Podravkom. Mi smo to radili u vrijeme kada je SMS bio vrlo perspektivna tvrtka za koju su se borile sve banke. Svi su s njima htjeli surađivati. U tom trenutku bili smo sretni što možemo pomoći njihov daljnji razvoj. Kredit smo SMS-u dali 2006. O tome sam razgovarao i s premijerom Sanaderom. Nazvao je i interesirao se hoće li se toj tvrtki pomoći. Međutim, u to vrijeme nije ni trebao nazvati što se toga tiče, zbog poslovnih okolnosti koje sam opisao. Ne vidim u toj komunikaciji ništa sporno. Taj je kredit uredno otplaćivan, ali zbog novonastalih problema te tvrtke jedan dio kredita još nije naplaćen. To ne znači da se banka u vezi s time nije kvalitetno osigurala. Ne vidim po čemu bi bilo neprimjereno da se ja kao čelnik domaće banke čujem s premijerom ili ministrom financija. Uostalom, čelnici svih velikih banaka koje su sudjelovale u poslovima s državom dolazili su na dogovore u Vladu. Pa i ovih dana se bankari susreću s premijerkom i dogovaraju o oporavku gospodarstva.

NACIONAL: U kakvim ste odnosima s Ivom Sanaderom? Smatrate li se njegovim čovjekom?

- Vlada Ive Sanadera dovela me je u banku. Nikakvim privatnim kanalima na tu funkciju nisam stigao. Sa Sanaderom sam se susreo nakon imenovanja i tada smo se praktično upoznali. Potom smo se susreli još nekoliko puta. Želim javno reći da mi ne pada na pamet da se od tih kontakata sada javno ograđujem, kao ni od njega osobno, jer u našoj komunikaciji nije bilo ništa neprimjereno.

NACIONAL: Je li istina da ste zbog političkih intervencija svojedobno kreditirali PPK Valpovo, tvrtku za koju je osobno intervenirao i Vladimir Šeks?

- Država je pokušala sanirati tu tvrtku i reprogramirati njihove obveze. Zajedno s Ministarstvom gospodarstva pokušali smo pomoći da se taj projekt dovede do kraja. Da smo mi kao banka proglasili naše plasmane dospjelima, cijeli bi projekt restrukturiranja tvrtke propao. Šeks nije zvao zbog tog posla, ali bilo je kontakata s dužnosnicima iz Vlade.

NACIONAL: Je li istina da je predsjednik Stipe Mesić intervenirao da se pomogne kreditirati KIO Orahovicu?

- HBOR je sudjelovao u kreditiranju te tvrtke, koja je naš najveći proizvođač keramičkih pločica. Mi smo se uključili u tu transakciju. Predsjednik Mesić interesirao se može li se toj tvrtki pomoći. Našli smo model refinanciranja dugova prema drugim bankama i tvrtki se pomoglo, ali sigurno ne na štetu banke. Danas je to jedna od najmodernijih tvornica tog tipa u Europi, zapošljava više stotina radnika, ali i oni su u problemima zbog recesije. Bilo bi dobro da smo u mogućnosti i dodatno pomoći takvim tvrtkama.

NACIONAL: Koliko mi je poznato kreditirali ste i Adriatica.net. Pod kakvim ste okolnostima ušli u tu suradnju?

Protega tvrdi da se s Ivom Sanaderom susreo nakon što je imenovan na čelno mjesto HPB-a, te da u njihovoj komunikaciji 'nije bilo ništa neprimjereno'- Mi smo u tom aranžmanu sudjelovali zajedno s HBOR-om. Praktično smo dali garancije da će Adriatica.net vratiti kredit koji je podigla od HBOR-a. Za te garancije koje smo izdali osigurali smo se hipotekom na nekim njihovim nekretninama, čija je procijenjena vrijednost tri puta veća nego što je vrijednost garancija. Ta je tvrtka u to vrijeme radila gotovo polovinu hrvatskog turističkog bookinga. Tu se nije radilo samo o pomoći Adriatica.netu, nego i o pomoći hrvatskom turizmu. U krajnjoj liniji mi smo kao banka i u tom poslu odlično zaradili. Bitno je reći da smo mi tada bili treća ili četvrta banka koja se uključila u financiranje te tvrtke. To smo učinili nakon što su se oni već prilično zadužili kod drugih banaka koje posluju u Hrvatskoj, pa smo im izdali garancije za zaduživanje kod HBOR-a.

NACIONAL: Biste li brodogradnju kreditirali sa 600-tinjak milijuna kuna i da ste bili na čelu privatne banke?

- Svi krediti koje smo plasirali u domaću brodogradnju osigurani su državnim jamstvima. Dakle, to su najsigurniji mogući plasmani. Neprimjereno je da mi kao tada sedma po veličini banka na domaćem tržištu sudjelujemo u tolikom iznosu, ali mi smo tu funkcionirali kao potpora državne politike. Međutim, i u tom poslu smo kao banka dobro zaradili na kamatama. Taj nas je posao opterećivao zbog veličine izloženosti prema jednom mjestu, ali da smo bili triput veći, bio bi to i knjiški odličan posao. Danas se i ti plasmani pokušavaju opisati kao rizični, pa se potom pogrešno kalkulira da se radi o gubicima koji dosežu milijardu kuna.

NACIONAL: Zašto ste morali otići iz Hrvatske poštanske banke?

- Glavni razlog odlaska je istek tog mandata vlasnik je trebao predložiti produženje mandata ili novu upravu. Potom Hrvatska narodna banka provodi izbor nove uprave. Osobno nisam nikada ni sa kim ni razgovarao o produljenju svog mandata, a jedan od glavnih razloga što to nisam učinio je to što banka nije bila dokapitalizirana. To je bio jedan od uvjeta bez kojih ne bih ni prihvatio nastaviti voditi banku, čak i da su me predložili za još jedan mandat. Priča o mom novom mandatu nikada nije počela, Nadzorni odbor je predložio novu upravu, ali moja uprava formalno nije smijenjena, kako se posredno imputira kroz razne novinske tekstove.

NACIONAL: Kako komentirate kroz medije plasirane teze da ste u banci iza sebe ostavili pustoš?

- Činjenice su suprotne. Banku je 2007. Hrvatska gospodarska komora proglasila najboljom u Hrvatskoj. Zaboravlja se činjenica da je banka u prošle četiri godine narasla s 5 na 15 milijardi kuna, a tržišni udio je udvostručen. Od 2007. do danas banka je na istom nivou, jer nema svog kapitala kako bi nastavila rasti na tržištu. Prošlu godinu banka je završila s dobitkom, a problemi su se počeli javljati zbog nedostatka kapitala, koji je u banku trebao stići kroz dokapitalizaciju koja se do danas nije dogodila. Zbog nedostatka tog kapitala banka zapravo nije mogla raditi, pa smo se morali zaduživati na tržištu kapitala, i to u vrijeme kada su međubankarske kamate dosezale više od 20 posto godišnje. Zbog istih razloga nismo ni mogli odvojiti onoliko novca koliko smo htjeli za rezervacije zbog potencijalno rizičnih plasmana. Probleme nam je stvarala i stopa adekvatnosti kapitala koju je Hrvatska narodna banka u našem slučaju postavila na 12 posto. Sada je ta stopa smanjena na 10 posto, ali temeljni problem dokapitalizacije još nije riješen.

NACIONAL: Kako to da su se onda počele objavljivati informacije da ste banku ostavili u gubitku od gotovo milijardu kuna?

- To je rezultat nepoznavanja elementarnih činjenica o poslovanju banke. To je demantirala čak i nova uprava. To su proizvoljne medijske interpretacije. Mislim da nitko iz banke ne bi htio izlaziti u javnost s takvim glupostima. Banka je i drugo polugodište ove godine završila s pozitivnim poslovanjem, uz obavezu dodatnih rezerviranja. Hrvatska narodna banka bila je u redovitoj kontroli našeg poslovanja prvih nekoliko mjeseci ove godine i naredila nam je 55 milijuna kuna dodatnih rezervacija, na 30-ak milijuna kuna koje smo već odvojili. Naloženo nam je da to učinimo do kolovoza. Mi smo to i sami namjeravali učiniti, čak smo u proračunu predvidjeli za rezervaciju izdvojiti do 180 milijuna kuna, ali to nismo mogli učiniti zato što nije bilo dokapitalizacije, koja je također bila proračunski predviđena i potvrdio ju je Nadzorni odbor. Normalno je da se u recesiji povećavaju rizični plasmani, jer netko tko pet godina uredno vraća kredit možda neće nekoliko rata tog kredita u vrijeme recesije vraćati na vrijeme. Zato se rezervacije i povećavaju. To je normalan posao banke, kao i svaki drugi, i one mogu biti konzervativnije ili liberalnije. Mi smo kao domaća banka nastojali imati razumijevanja prema domaćim tvrtkama koje su upale u probleme. Međutim, priče o enormnim rizičnim plasmanima nisu istinite.

NACIONAL: Jesu li točne tvrdnje da povećavanjem iznosa rizičnih plasmana nova uprava sebi kupuje komotniju poziciju za poslovanje, jer će u slučaju da se rizični krediti počnu vraćati ona to knjižiti kao vlastitu dobit i svoj dobar posao?

- To je točno, ali plasiranje takvih tvrdnji u javnost može biti dvosjekli mač. Ako to radi nova uprava, trebala bi gledati interes banke u cjelini, a ne svoj osobni interes. Takve neistine štete reputaciji banke jer mogu otjerati dobre klijente. Drugo je pitanje kakva je strategija nove uprave i što se uopće želi napraviti s tom bankom ubuduće. Stvaranje klime s navodno enormno visokim rizičnim plasmanima teško može pomoći banci i u privlačenju dodatnog kapitala.

NACIONAL: Zašto banka do danas nije dokapitalizirana? Tko je odgovoran za takvo stanje?

- Bio bih sretan da sam ja bio jedina zapreka zbog koje se banka još uvijek nije dokapitalizirala. Država je prihvatila naš plan jačanja banke i pokušaja da se od nje napravi značajan poslovni subjekt na domaćem financijskom tržištu. Nažalost, to je bilo sve. Druga je podrška izostala. Mi smo još prije tri godine predlagali da se pokuša prikupiti novac izlaskom na domaće tržište kapitala. Međutim, dokapitalizacije nije bilo ni nakon mog odlaska.

NACIONAL: Jesu li točne tvrdnje da banka ima previše menadžera, te da ste zajedno s Ivanom Sladonjom podijelili čak milijun eura stimulacije?

- Banku sam preuzeo u vrijeme kada je imala tristotinjak zaposlenih i dvije poslovnice. Danas banka ima više od trideset poslovnica, koje moraju imati svoje čelništvo, dakle bar dvije osobe u svakoj poslovnici moraju imati menadžerske ugovore. Te smo ljude tražili na tržištu i morali smo ih adekvatno platiti. Svi su oni dobili uvjete kakve su imali i u drugim bankama u kojima su dotad radili. Ukupno smo za mog mandata stvorili oko 600 novih radnih mjesta. Što se tiče broja menadžera i razina plaća, mi smo bili ispod razina plaća na domaćem bankarskom tržištu. Netočne su tvrdnje da sam zajedno sa Sladonjom podijelio milijun eura nagrade. Pisale su se o tome razne nelogičnosti i neistine. Taj iznos podijelilo je više od stotinu ljudi za ostvareni rezultat u 2007. To je prihvatio Nadzorni odbor i potvrđeno je na skupštini banke. Banka je te godine zaradila oko 160 milijuna kuna. Zajedno sa suradnicima prihvatio sam iste one uvjete koje su imali i menadžeri prije nas. To je prava istina o mojoj navodno astronomskoj plaći.