Hrvatsko stanovništvo sve više stari Da je hrvatski mirovinski sustav dugoročno neodrživ ekonomisti i statističari upozoravaju već dulje. Prije svega, Hrvatska stari, što znači da će za 20-30 godina imati većinsko starije stanovništvo. Mladi koji će tada započinjati svoj radni odnos morati će svojim radom financirati sebe, ali i barem 1,5 umirovljenika.

Već sada u prosjeku jedan zaposleni financira 1,3 umirovljenika. Upravo zbog toga neke su europske zemlje već podigle dobnu granicu za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina, a teži se tome da ona bude na 70 godina.

Dulji radni vijek za žene i muškarce

Hrvatska će stoga morati nekako osigurati da njeno radno sposobno stanovništvo što dulje radi i izbjeći masovni odlazak u prijevremenu mirovinu kako je to ranije bio slučaj.

Tome će zasigurno pomoći i činjenica da Svjetska banka očekuje određene reforme u mirovinskom sustavu. Naime, kako piše Jutarnji list, zajam Svjetske banke u iznosu od 200 milijuna eura koji je Hrvatskoj nedavno odobren, podrazumjeva da će taj novac biti iskorišten za razvojnu politiku u fiskalnom, socijalnom i financijskom sektoru, a s time i neke nove mjere.

Prije svega radi se o otežavanju uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu, smanjenje povlaštenih mirovina i njihovo postupno izjednačavanje s općim mirovinskim sustavom, povećanje stope doprinosa za drugi mirovinski stup te smanjenje administrativnih troškova.

Ranije su osobe koje su odlazile u prijevremenu mirovinu do ispunjavanja uvjeta za punu mirovinu primale gotovo četvrtinu manje novca od ostalih umirovljenika. Prema novim pravilima, mirovina bi se umanjivala za pet posto za svaku raniju godinu odlaska u mirovinu.

No, kako još ništa nije u potpunosti dogovoreni, još uvijek postoji prostor da daljnje usklađivanje sa Europskom unijom i drugim zemljama.