Ivan Šuker i Željko Rohatinski"Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski iznimno je razočaran ekonomskom politikom koju u ovom trenutku vodi Vlada. Rohatinski se nadao da će nakon odlaska Ive Sanadera Vlada pod vodstvom Jadranke Kosor pokazati znatno više spremnosti za provođenje reformi koje Rohatinski zaziva već godinama i koje smatra nužnima za dugoročnu stabilnost državnih financija i gospodarski oporavak zemlje. Upravo je to dijelom i razlog zašto je Rohatinski pristao smanjiti obvezne pričuve banaka i tako barem djelomično smanjiti golemu nelikvidnost koja vlada u državi. Očekivao je kako će na tu njegovu aktivnu politiku i Vlada odgovoriti adekvatnim mjerama, u prvom redu onima usmjerenim na smanjenje javne potrošnje. Ipak, to se nije dogodilo, Vlada zasad nije predstavila ni jednu konkretnu mjeru, a bez njih Rohatinski sigurno više neće biti spreman otpuštati novac iz obveznih pričuva", ispričao je za Nacional dobro upućeni izvor iz Hrvatske narodne banke, komentirajući prošlotjedni intervju guvernera Rohatinskog u Poslovnom dnevniku.

U tom intervjuu Rohatinski je otvoreno kritizirao rad Vlade ustvrdivši kako je za bitno poboljšanje situacije u gospodarstvu potreban konzistentan skup ekonomskih politika, a ne tek pojedinačne mjere, te kako se potrebni rezovi ne mogu odgađati unedogled. Prema Rohatinskom, Vlada zasad nije ničim pokazala kako bi te rezove mogla početi provoditi tijekom 2010. godine.

Prve kritike vladi Jadranke Kosor

Te guvernerove izjave iznimno su važne jer je to prvi put da je on kritizirao Vladu nakon odlaska bivšeg premijera Ive Sanadera, ali i zato što ih se može smatrati ozbiljnim pokazateljem sve manje potpore koju u hrvatskoj javnosti uživa ekonomska politika koju vodi Vlada, odnosno njezin glavni kreator, potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker.

Posebno neugodne za Vladu i ministra Šukera bile su izjave ravnateljice Ekonomskog instituta Sandre Švaljek, jedne od glavnih ekonomskih savjetnica Vlade. Osim što je nagovijestila kako do oporavka hrvatske ekonomije vjerojatno neće doći do kraja 2010., Sandra Švaljek ustvrdila je kako bi Vlada trebala provesti rebalans državnog proračuna, te ukinuti krizni porez, s obzirom na to da njegovo djelovanje samo pojačava djelovanje recesije.

Tako je ona praktički podržala zahtjeve cijelog niza ekonomskih stručnjaka i uglednih gospodarstvenika koji već mjesecima traže ukidanje kriznog poreza i vrše pritisak na ministra Šukera. Nakon što je to zatražila i jedna od savjetnica premijerke može se očekivati da će se taj pritisak dodatno pojačati.

Nesuglasice unutar savjetničkog tima

Osim toga, svojim zahtjevom za ukidanje kriznog poreza Sandra Švaljek izravno se suprotstavila svom kolegi i Vladinu savjetniku Željku Lovrinčeviću, kojeg se smatralo glavnim kreatorom te mjere krajem prošle godine, pa se može zaključiti kako trenutačno postoje i znatne nesuglasice unutar Vladina savjetničkog tima.

Zbog toga ne iznenađuje što su izjave Sandre Švaljek izazvale brzu i oštru reakciju ministra Šukera, koji je ustvrdio kako su inicijative o ukidanju kriznog poreza neozbiljne priče o kojima se razgovara uz kavicu, a kako potrebe za rebalansom proračuna nema jer Vlada sve svoje obveze izvršava na vrijeme. Oštar Šukerov odgovor poznavatelji situacije u Vladi tumače kao izraz sve veće nervoze, osobito nakon kritika koje mu je neizravno uputio Rohatinski.

Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak bezrezervno je podržao kritike koje je Rohatinski uputio na račun Vlade: "Podržavam sve što je rekao guverner Rohatinski, a odgovor na pitanje što treba mijenjati dao nam je ministar Šuker koji očito smatra da ne treba mijenjati ništa. To je neozbiljan stav. Svima je jasno da krizni porez izaziva štetne posljedice i djeluje prorecesijski. S druge strane, njegovo uvođenje svojedobno nam je obrazloženo zaključkom da nema vremena da se bilo što drugo učini. Od onda je prošlo više od pola godine, porez je i dalje tu, a Vlada se protivi njegovu ukidanju. Iz toga bi se moglo zaključiti kako, bez obzira na vrijeme, boljih ideja jednostavno nemaju. Mi u HUP-u smo od premijerke zatražili da nas primi i razjasni svoje planove, a pritom smo joj poručili kako nikako nije dobro da se u javnost izlazi s inicijativama koje nisu do kraja formulirane i koje rijetko tko razumije, kao što je slučaj s mjerama za pomoć stanogradnji."

Pitanje poreza na imovinu

Jedan od predloženih poteza bilo je i uvođenje poreza na imovinu. Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja nema takav porez, a njegovo uvođenje rezultiralo bi znatnim padom cijene nekretnina, te u skladu s time dinamizacijom tržišta koje je u ovom trenutku praktički zakočeno. Ipak, u Vladi zahtjeve za uvođenjem takvog poreza odbijaju, tvrdeći da bi se tako dodatno ugrozio životni standard građana.

Ekonomski stručnjak Damir Novotny smatra kako je taj slučaj još jedan dokaz činjenice da se državna ekonomska politika definira prema političkim kriterijima: "Nije pitanje treba li nam porez na imovinu, nego kad ćemo ga uvesti i u kojem obliku. Sve uređene države Europske unije ga imaju, a jedini razlog što ga Hrvatska dosad nije uvela jest to što on nije odgovarao određenim interesnim skupinama koje godinama ostvaruju ogromne profite spekulativnim poslovima s nekretninama. Uvođenjem poreza na imovinu investicije bi se iz tog segmenta usmjerile u produktivnije djelatnosti, ali to očito nekima ne odgovara. Zapravo Vlada dosad ničim nije pokazala kako ima kapaciteta osmisliti konkretnu ekonomsku politku koja bi dovela do oporavka gospodarstva. Takva politika podrazumijeva cijeli niz mjera, od porezne reforme, do preraspodjele fiskalnih sredstava kojima bi se novac usmjerio u multiplikatorne djelatnosti i smanjenja. Takve reforme traži guverner Rohatinski, no one bi neumitno značile i da bi pojedine socijalne skupine ostale bez određenih socijalnih prava, a to Vlada iz političkih razloga očito nije spremna učiniti."

Smanjenje javne uprave

Ozbiljne reforme koje spominje Novotny podrazumijevale bi značajno smanjenje u javnoj upravi. Tako su prije nekoliko dana u domaćim medijima objavljeni podaci kako je svaki 11. Hrvat zaposlen u javnom sektoru, te kako se radi o troškovima koje dugoročno državne financije neće moći izdržati. Ministar Šuker je nedavno u više navrata ustvrdio kako Vlada ne namjerava zadirati u proračunske rashode, odnosno smanjivati potrošnju u javnom sektoru jer za to nema potrebe. Te izjave izazvale su negativne reakcije među domaćim ekonomistima i gospodarstvenicima, od kojih mnogi danas smatraju kako Vlada jednostavno nema rješenja za ekonomsku krizu.

Tako misli i ekonomski stručnjak Dražen Kalogjera: "Vlada dosad nije osmislila ni jednu mjeru kojom bi riješila tri ključna problema u hrvatskom gospodarstvu. Kao prvo, nisu uspjeli zaustaviti rast nezaposlenosti. Kao drugo, nisu uspjeli spriječiti pad uvoza, pad izvoza i pad industrijske proizvodnje koji vode u dugoročnu ekonomsku stagnaciju. Na kraju, nisu uspjeli niti osigurati funkcioniranje pravnog sustava, jer je nelikvidnost u prvom redu pravni, a ne financijski problem i koji se može riješiti na taj način. Konkretne mjere u tom kontekstu dosad nismo vidjeli, a vrijednost programa kreditiranja poduzeća koji je Vlada pokrenula nemoguće je ocijeniti dok ne vidimo kakva će biti njegova provedba."