Foto: ReutersKina je u četvrtak objavila da će ove godine za vojne troškove izdvojiti 78 milijardi dolara, što je za 7,5 posto više nego lani. Glasnogovornik Li Zhaoxin je na početku godišnje parlamentarne skupštine naglasio da Kina povećava ulaganja u vojsku proporcionalno s rastom BDP-a, te da i dalje troši mnogo manje u vojne svrhe nego druge zemlje, posebno SAD.

Iz Washington konstanstno dolaze kritike na netransparentnost principa po kojom se financijska sredstva ulažu u sektore. "Višak" novca iz državne blagajne usmjerit će se na sprečavanje ugrožavanja javne sigurnosti ali bez detaljnih objašnjenja i specifikacije o kojem se sektoru točno radi.

"Jedina svrha ionako ograničenih vojnih snaga jest sačuvati kineski suverenitet i teritorijalni integritet, " za BBC je rekao Zhaoxin.

Kineska statistika pokazuje kako je ovo prvi put u 20 godina da je povećanje udjela državnog budžeta predvidženog za vojsku pao ispod 10%.

Modernizacija vojske

Ulaganje u oružane snage počelo je krajem 80-ih godina prošlog stoljeća kada je Kina započela ambiciozan program modernizacije. Od tada je kupovala ali i sama izrađivala oružje visoke kvalitete, smanjila broj osoblja ali povećala njihovu učinkovitost. Osim tehničkog dijela, programom su unaprijeđena prava vojnika na socijalnu i zdravstvenu zaštitu a povećale se i njihove plaće.

Analitičari upozoravaju da realna ulaganja kineske vlade u vojsku su daleko veća od objavljenih brojki. SAD, između ostalih, brine krajnji cilj Kine. Naime, u knjizi "Kineski san" viši član Kineske narodne oslobodilačke armije je napisao kako bi država trebala težiti jakim oružanim snagama koje će moći konkurirati SAD-u.

I Tajvan se naoružava

Sumnja se da bi ovo mogao biti odgovor Kine na američko trgovanje vrijedno 6,4 milijarde američkih dolara s Tajvanom, autonomnim otokom koji Kina smatra svojim. Sporno je i pitanje Tibeta na koje je Kina posebno osjetljiva. Situaciju je dodatno zakomplicirao posjet Dalaj Lame Bijeloj kući u veljači ove godine.