Jose Manuel BarrosoEuropska komisija u subotu priprema prijedlog za uspostavu kriznog fonda za pomoć zemljama euro-zone koje se nađu u financijskim poteškoćema, a koji bi u nedjelju na izvanrednom sastanku trebali prihvatiti ministri financija zemalja članica Europske unije.

Odluka o uspostavi "stabilizacijskog mehanizma" donesena je u petak navečer na izvanrednom summitu čelnika 16 zemalja euro-zone, koji su se okupili kako bi dogovorili mjere za sprječavanje širenja grčke krize i na druge članice, što bi dovelo u pitanje opstanak cijele euro-zone.

Čelnici euro-zone pozvali su Komisiju da pripremi prijedlog "stabilizacijskog mehanizma" prije početka izvanrednog sastanka ministara financija svih zemalja članica EU-a, koji će se održati u nedjelju. Europska komisija trebala bi se u nedjelju sastati oko 13.00 sati kako bi raspravila i prihvatila prijedlog, koji će onda staviti na stol ministara financija, čiji sastanak počinje u 15.00 sati.

Stabilizacijski mehanizam još nepoznanica

Europska unija, hitnom uspostavom kriznog fonda, brzinom koja nikad još nije viđena u njezinoj povijesti, želi dočekati spremna ponedjeljak kada se otvaraju financijska tržišta.

Koliko je situacija ozbiljna govori i podatak da su francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i talijanski premijer Silvio Berlusconi otkazali odlazaka u nedjelju u Moskvu, gdje su trebali prisustvovati proslavi Dana pobjede.

O samom "stabilizacijskom mehanizmu" koji priprema Komisija zasad nema puno podataka. Neslužbeno se doznaje da je riječ o mehanizmu koji će se temeljiti na financijskim jamstvima zemalja članica euro-zone.

Taj mehanizam, koji je prije samo nekoliko mjeseci bio nezamisliv, omogućit će Komisiji da se zadužuje na financijskim tržištima, uz jamstvo država članica EU-a i Europske središnje banke, a ona bi ta sredstva posuđivala zemljama članicama koje se nađu u financijskim poteškoćama.

Taj mehanizam, koji se u deklaraciji čelnika euro-zone ne spominje eksplicitno, bio je odbačen 1999. godine kada je stvarana zajednička valuta kako bi se izbjegla mogućnost da pojedine zemlje članice dođu u napast i svoje proračunske manjkove namiruju uz pomoć drugih zemalja. Tome se posebice protivila Njemačka, zemlja koja predstavlja zaglavni kamen euro-zone.

Efikasnije sankcije

Očito je da je dubina i težina kriza dovela do promjene toga stajališta.

Zauzvrat, njemačka kancelarka Angela Merkel dobila je pristanak od svojih partnera da se pristupi jačanju pakta o stabilnosti eura, koji propisuje da proračunski manjak u zemljama članicama ne smije prelazati tri posto BDP-a, a dug države mora biti ispod 60 posto BDP-a.

U deklaraciji čelnika euro-zone ističe se spremnost jačanja i širenja nadzora nad gospodarskim politikama u euro-zoni, uz pozorno praćenje razine zaduženosti i konkurentnosti gospodarstva. U deklaraciji se spominju "efikasnije sankcije" protiv onih koji krše odredbe pakta, ali se ne navode nikakve pojedinosti.

Prema više izvora, te sankcije bi mogle biti oduzimanje prava glasa u euro-skupini i zamrzavanje subvencija iz europskih fondova za zemlje prijestupnice.