Boris TadićTema koju je započeo predjsednik Srbije Boris Tadić izjavom „kako su u Srbiji neki ljudi nepristojno bogati“, svakodnevno dobija nove nastavke. Iako se upozorava da ne postoje pravne pretpostavke da se preispita nečije enormno bogaćenje, predstavnici vlasti i dalje smišljaju nove ideje.

Najnovija u tom nizu je mogućnost dodatnog oporezivanja tajkuna iz takozvanih „poreznih rajeva“, koju je iznio ministar trgovine i usluga Slobodan Milosavljević. Problem s tom idejom je što nju omogućavaju i sadašnji zakoni.

Tko želi biti novi Karić?

Očito je da su vlastima tajkuni zasmetali na neki način, i da za tu medijsku kampanju postoji neki razlog. Za tu tvrdnju nema nikakvih konkretnih dokaza, kaže za Deutsche welle Dana Popović, profesorica sa beogradskog Ekonomskog fakulteta, ali postoje naznake da su tajkuni dobili neke za vlast neprihvatljive ambicije.

"Čini mi se da je, po nekim pričama, da tako kažemo ’tajkunski lobi’ dobio neke političke aspiracije. Mi znamo da je jedini od svih tajkuna, koji je nestao sa političke scene, odnosno iz Srbije, Bogoljub Karić, i to u trenutku kada je pomislio da se može baviti i politikom. Neke su naznake da se ista stvar i sada događa."

Slaba država ili korumpirani političari?

Napadi na tajkune su ipak politički profitabilni, skreće pažnju za Deutsche welle Nemanja Nenadić iz organizacije „Transparentnost Srbija“. Stoga je neophodno da sada saznamo da li je u pitanju slabost države u primijeni propisa, pa su se neki biznismeni tu dobro snašli, kaže Nenadić, ili tu ima elemenata i kaznene odgovornosti političara koji su im omogućavali poslovne privilegije: „Najgore što možemo imati u Srbiji je ovaj provizorij, u kojem optužbe pljušte sa svih strana, ali one nisu ispitane u proceduri koju poznaje zakon. I onda ostane dosta sumoran dojam, i taj dojam ne ide u korist ni osumnjičenima, niti građanima, niti vlastima.“

Stručnjaci i dalje smatraju da je riječ o praznim prijetnjama, i istovremeno tvrde da su vlasti nakon 2000. godine poticale enormno bogaćenje tajkuna. Profesorica beogradskog Ekonomskog fakulteta Dana Popović međutim ocjenjuje da je riječ isključivo o ljudima iz Miloševićevog doba, i da nijedan tajkun nije stvoren nakon 5. listopada: „Oni su kupili ulaznicu za postoktobarsku Srbiju, to je točno. I financirali političke stranke, to svi znamo, iz izjava političara. Ali, nisu se rodili sada, dakle, nije ovo društvo korumpirano kao što je ono bilo. Ovo društvo samo nije znalo izboriti se s njima do sad. Ako je ovo početak, ja to prva pozdravljam.“

Pukla veza tajkuna i politike

Javnost je i pored toga uvjerena u spregu tajkuna i visoke politike. Upravo zbog toga se i postavlja pitanje da li političari na ovaj način sijeku granu na kojoj sjede?

Dana Popović upućuje na to da tajkuni postoje u svim zemljama tranzicije, sve dok na snagu ne stupe čvrsti europski zakoni. Zato po njenom mišljenju i nije kasno da se smanji utjecaj tajkuna u Srbiji: „U svakom slučaju, ukoliko predsjednik Tadić ovako napadne tajkune, ja ne znam koliko su oni novaca spremni dati Demokratskoj stranci više ikada. Dakle, meni se čini da je ta veza značajno popucala. Čini mi se iz političkih razloga, kako stvari odavde stoje. Znate, nekad je potrebno da se poklope neke okolnosti pa da se nešto dogodi. Ako se uloži dovoljno energije, to je sasvim moguće. Ako može u Češkoj zašto ne može u Srbiji“.