Francuska i Njemačka glavni su protivnici ulasku Turske u EUZadnjeg dana španjolskog predsjedanja EU-om otvoreno je još jedno poglavlje u pristupnim pregovorima između Turske i EU-a. Iako je to znak laganog napretka za Tursku, ipak mnogi su pesimistični.

Prilikom dolaska na vlast, turska Stranka pravde i razvoja (AKP) 2002. godine kao svoj glavni prioritet navela je ulazak Turske u Europsku uniju. U tu su svrhu provedene i brojne reforme. No nakon reizbora 2007. AKP više ulazak u Uniju ne smatra glavnim ciljem. Kako napori Turske oko većeg utjecaja na Bliskom istoku, Kavkazu i Crnom moru te bolji gospodarski i politički odnosi sa Rusijom utječu na odnos Turske prema EU-u?

Otkako su počeli pristupni pregovori između Turske i Unije, Turska je dosad otvorila 13 poglavlja. Koordinator za Sredozemno more iz Centra za međunarodne odnose i razvoj u Barceloni, Eduard Solar i Lecha smatra kako je Turska napredovala, no ipak još nema razloga za optimizam: "Više se ne zna u kojem se smjeru uopće krećemo. Neki u Turskoj počinju misliti kako im Unija više nije potrebna, te da Turska posjeduje dovoljno jaku gospodarsku i političku moć. A osim toga, postoji i mnogo Europljana koji smatraju kako njima ne treba Turska."

On ne smatra da će uskoro doći do promjene, sve dok vlade europskih zemalja ne promijene svoju politiku prema Turskoj. Tako je zbog sukoba oko Cipra do daljnjega odloženo osam poglavlja, od njih ukupno 35. A osim toga, postoji i otpor od strane turskih konzervativnih stranaka, i to protiv ulaska Turske u EU.

Njemačka na Tursku kao članicu Unije gleda samo sa stavom: povlašteno partnerstvo da, članica Unije ne. A Francuska na čelu sa Nicolasom Sarkozyjem još je jedna važna europska zemlja koja se protivi turskim ambicijama.

Profesor Heinz-Jürgen Axt sa Instituta za političke znanosti na Sveučilištu Duisburg-Essen upućuje na veliko razočaranje koje vlada u Turskoj zbog stajališta EU-a. "Oni se osjećaju odbačeno. Sada traže nova područja na kojima mogu stjeći ugled. No i tu bih Turskoj preporučio da ne pretjeruje i da dalje ostane u kontaktu s Unijom. Jer Turska koja se odvoji od EU-a nije u stanju provesti onaj program koji si je zamislila", kaže Axt. Turski predstavnici vlasti pak navode kako se i dalje nastavlja proces s EU-om. No stručnjaci u Turskoj drugog su mišljenja, oni smatraju kako EU u turskoj vanjskoj politici više ne igra glavnu ulogu.

Stručnjak za politiku Ahmet Kasim Han sa Sveučilišta u Istanbulu kao razlog tome vidi činjenicu da EU Tursku i dalje drži u "čekaonici". "Trenutno je Europa glavni trgovinski partner Turske. Moramo još pričekati i vidjeti kako gospodarska kriza u vodećim europskim zemljama utječe na tursko-europske odnose. Ta se veza neće tako lako prekinuti, ipak, tursko-europski odnosi ne ovise samo o odnosu prema Europskoj uniji", ističe Han.