Jadranka Kosor (Foto: Igor Šoban)Premijerka Jadranka Kosor na samom se početku sjednice Vlade osvrnula na sve češće natpise u medijima o pozivu na prijevremene parlamentarne izbore te odlazak aktualne Vlade.

"Vlada je stabilna, puno radi i ima potporu u Sabur. Pripremamo nove projekte i puno ćemo raditi tijekom ljeta", rekla je premijerka Kosor.

Ujedno se pohvalila najnovijim podacima sa Zavoda za zapošljavanje, prema kojima se u lipnju broj nezaposlenih smanjio za gotovo 11 tisuća, od čega 41% otpada na sezonsko zapošljavanje.

Premijerka je poželjela dobrodošlicu i najnovijem ministru pravosuđa, Draženu Bošnjakoviću, kome je ovo bila prva sjednica Vlade od potvrđivanja za ministra.

Vlada se na sjednici pozabavila budućom decentralizacijom države koja bi se trebala provesti u sljedećih nekoliko godina. Kako je prilikom predstavljanja plana istaknula premijerka Kosor, za provođenje decentralizacije potreban je dogovor svih parlamentarnih stranaka.

"Ne bi bilo dobro ako svatko bude držao svoje dvorište zatvoreno", rekla je premijerka Kosor te istaknula kako će prije bilo kakvih promjena biti organizirana opširna javna rasprava.

"Vlada neće i nema namjeru mijenjati rezultate lokalnih izbora", naglasila je premijerka poručivši tako kako do potpune decentralizacije vjerojatno neće doći prije isteka mandata lokalnih dužnosnika koji su izabrani na prošlim lokalnim izborima.

Ministar uprave Davorin Mlakar istaknuo je kako će se prilikom analize voditi sa pet kriterija - demografskim, administrativnim, zemljopisnim, gospodarskim i financijskim, te će se na temelju toga donositi odluka o decentralizaciji.

Ministar gospodarstva Đuro Popijač na Vladi je predstavio i smjernice za reformu Hrvatske gospodarske i Hrvatske obrtničke komore, naglasivši kako će tijekom jeseni biti predstavljen konkretan program koji bi trebao, među ostalim, uključivati i etičke norme koje bi HGK i HOK trebali promovirati u svome radu.

Popijač je također predstavio i popis društava u državnom vlasništvu nad kojima je moguće provesti privatizaciju. Popis se naslanja na odluku Vlade o prodaji trgovačkih društava u državnom vlasništvu u kojima država ima manjiski udio.

Tako je istaknuo kako je za privatizaciju raspoloživo 394 trgovačka društva u kojima država ima manje od 25 posto vlasništva, 31 društvo u kojima ima do 50 posto vlasništva i 59 društava u kojima ima više od 50 posto vlasništva. Također, istaknuto je kako država raspolaže sa imovinom ukupne površine 25,8 milijuna metara kvadratnih od kojih je 15,8 milijuna metara kvadratnih upisano kao državno vlasništvo i spremno je za privatizaciju.