Željko KomšićPosmrtni ostaci 775 žrtava genocida u Srebrenici što su ga prije petnaest godina počinile vojska i policija bosanskih Srba prevezeni su u petak iz Visokog u Srebrenicu kako bi tamo bili pokopani 11. srpnja.

Kolona kamiona na kojima su bili ostaci 774 Bošnjaka i srebreničkog Hrvata Rudolfa Hrena koji je također ubijen u pokolju 1995. godine ispraćena je iz Komemorativnog centra u Visokom u prijepodnevnim satima i to najprije molitvom za Hrena koju je predvodio fra Josip Ilkić, gvardijan visočkog franjevačkog samostana a potom i zajedničkom molitvom šest imama za ubijene srebreničke Bošnjake.

Na putu ka Srebrenici kolona kamiona prošla je i glavnim sarajevskim ulicama gdje je nedužnim žrtvama također odana počast.

Među onima koji su odali počast žrtvama bili su i članovi Predsjedništva BiH Haris Silajdžić i Željko Komšić. Srpski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović nije im se pridružio, kao niti jedan njegov prethodnik na toj dužnosti jer dužnosnici iz reda bosanskih Srba odbijaju prihvatiti konstataciju da je u Srebrenici počinjen genocid.

Posmrtni ostaci 775 žrtava genocida proteklih su godina ekshumirani iz masovnih grobnica otkrivenih na širem području Srebrenice. Sva tijela u vrijeme ekshumacija bila su unakažena do neprepoznatljivosti pa je postupak idenfikacije najčešće morao biti obavljen složenom no pouzdanom metodom usporedbe DNK uzoraka dobivenih od preživjelih srodnika.

Središnja komemoracija u povodu petnaeste obljetnice genocida u Srebrenici bit će održana u nedjelju a najavljeno je kako će uz brojna izaslanstva tamo biti i hrvatsko koje će predvoditi predsjednica vlade Jadranka Kosor.

Najavljen je i dolazak srbijanskog predsjednika Borisa Tadića koji bi trebao i govoriti tijekom komemoracije.

Član Predsjedništva BiH Komšić u petak je izjavio kako "ne razumije" odluku organizatora komemoracije da se Tadiću da prilika govoriti 11. srpnja u Srebrenici. Komšić drži kako je to nedopustivo s obzirom na činjenicu da je Tadić na čelu države koja i danas skriva Ratka Mladića, najodgovorniju osobu za počinjeni genocid.

Rudolf Hren će po izričitoj želji njegove majke Barbare biti također pokopan na spomen-groblju u Potočarima uz Bošnjake s kojima je i ubijen no vjerski će obred za njega predvoditi fra Martin Antunović dok će za Bošnjake to, kao i svih godina do sada, učiniti poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić.

"Nemam ništa protiv da tu (u Potočarima) bude spokopan. Neka bude zajedno sa svojim drugovima s kojima se družio do posljednjeg dana", kazala je lokalnim medijima u BiH majka Rudofa Hrena koja se nakon rata vratila u Srebrenicu te i danas tamo živi.

Tijekom opsade Srebrenice u tom je gradu poginuo te je tamo i pokopan njegov brat Ivan.

Odlučujući po tužbi za agresiju i genocid što ju je BiH podnijela protiv Srbije, Međunarodni sud pravde (ICJ) je presudio kako je u Srebrenici počinjen genocid u kojemu je ubijeno više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka.

I Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) je u posljednoj presudi skupini bivših visokih časnika vojske bosanskih Srba izrečenoj u lipnju potvrdio kako je u Srebrenici počinjen zločin genocida pri čemu je ubijeno "najmanje 5336 ljudi".

Zbog odgovornosti za taj zločin Vujadin Popović i Ljubiša Beara u lipnju su osuđeni na doživotni zatvor dok su Drago Nikolić, Ljubomir Borovčanin, Radivoje Miletić i Vinko Pandurević osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne.

Milanu Gveri, bivšem Mladićevu pomoćniku, određena je kazna od pet godina zatvora.