Ejup GanićSud u Londonu odbio je zahtjev Srbije za izručenjem bivšeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, kojeg Srbija sumnjiči za ratni zločin u Sarajevu 1992. godine. Sud je kritizirao Beograd zbog pokretanja ovog slučaja.

Sud u londonskoj općini Westminster obrazložio je odluku riječima da se radi o politički motiviranom slučaju. Sud je kritizirao Beograd zbog toga što je uopće pokrenuo ovaj slučaj. „Proces je pokrenut i iskorišten u političke svrhe i kao takav ukazuje na zlouporabu britanskog suda", izjavio je sudac Timothy Workman i dodaje: „Zaključio sam da nema valjane opravdanosti za vođenje procesa protiv dr. Ganića".

U obrazloženju se dodaje da sud u Londonu nije uspio pronaći nove i značajne dokaze u odnosu na prethodnu istragu Haaga, te da je zaključio da nema nikakve osnove za izručivanje i pokretanje procesa.

„On je potpuno slobodan čovjek. Zahtjev je odbijen i doktor Ganić ide za Sarajevo", rekao je Damir Arnaut, savjetnik predsjednika Predsjedništva BiH, ujedno član pravnog tima Ganićeve obrane. Protiveći se izručenju, Ganićeva obrana na sudu je isticala da je zahtjev Srbije bio politički motiviran. Srpsko tužiteljstvo najavilo je priziv na odluku.

'Nastavak stereotipa o Srbima'

Premijer Republike Srpske (RS) Milorad Dodik izjavio je da je odluka britanskog suda nastavak realizacije stereotipa koji u svijetu vladaju prema Srbima i Srbiji. „To je realizacija stereotipa - srpske žrtve su manje važne, mogli ste ih ubijati u prošlom ratu, ali za to ne odgovarate", rekao je Dodik za Televiziju RS.

Navodeći da su neki Srbi odgovarali „za manja djela u ratu i odležali desetogodišnje kazne, poput Biljane Plavšić, koja nikad nije bila u poziciji zapovijedati nijednom čovjeku da izvrši neki napad ili vojnu operaciju", premijer RS-a je rekao kako postoje dokazi da je Ganić u svibnju 1992. godine zapovijedao napadom na vojnike JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu , ali da ne postoji mogućnost da mu se sudi. „U Sarajevu, naravno, ne smiju, jer se tu može suditi samo Srbima", zaključio je Dodik.

Prema njegovim riječima, za oslobađanje Ganića u Londonu lobirali su bivši visoki predstavnici Paddy Ashdown i Christian Schwarz Schilling, koji je u Sarajevu zajedno s Ganićem ustanovio fakultet.

Povijest slučaja

Proces za izručenje Ganića počeo je 13. travnja kad je Srbija uputila Britaniji dokumente na osnovu kojih je to zahtijevala. Na ročištu, koje je trajalo od 5. do 14. srpnja, obje strane su saslušale svjedoke. Ganić je na početku pretresa optužio Srbiju da „manipulira britanskim pravnim sustavom" kako bi postigla da on bude izručen Beogradu.

Ganić je uhićen 1. ožujka u zračnoj luci Heathrow u Londonu, na osnovi tjeralice koju je Srbija raspisala za njim i još 18 osoba iz BiH zbog napada na kolonu tadašnje Jugoslavenske narodne vojske (JNA) u Sarajevu, 3. svibnja 1992. godine. Deset dana nakon uhićenja pušten je iz pritvora uz kauciju od 300.000 eura i zabranu napuštanja Velike Britanije do odluke suda o njegovom izručivanju.

Pravosudni organi Srbije su istragu protiv Ganića pokrenuli u prosincu 2008. godine zbog sumnje da je neposredno, zajedno s drugim osobama, a suprotno sporazumu o mirnom povlačenju jedinica JNA iz BiH, izdao zapovijed za napade na objekte JNA u Sarajevu - vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici.