GODIŠNJA NAGRADA Ernest Meštrović, bivši direktor Odjela za razvoj i istraživanje aktivnih farmaceutskih supstancija, i njegovi suradnici nagrađeni su godišnjom nagradom TeveKad je prije godinu i pol najveća svjetska generička farmaceutska kompanija Teva kupila američku tvrtku Barr, a samim tim i hrvatsku Plivu, rijetki su predviđali uspješnu budućnost hrvatske kompanije. Ipak, danas, samo 18 mjeseci kasnije, Pliva proizvodi više tableta nego ikad, niz novih lijekova iz drugih Tevinih tvornica diljem svijeta premješten je u Zagreb, a njen odjel Istraživanje i razvoj aktivnih farmaceutskih supstancija zbog uspjeha u razvoju nekoliko kompleksnih novih lijekova nagrađen je godišnjom nagradom Teve, što je dosad nezabilježeno u prvoj godini poslovanja unutar te velike multinacionalne korporacije.

UKRATKO, PLIVA je, suprotno predviđanjima, znatno unaprijedila svoje poslovanje i uvelike iskoristila mogućnosti koje su joj se otvorile kad je postala dio Teve, izraelske kompanije kojoj je sjedište u Tel Avivu, no koja posjeduje proizvodne pogone na 46 lokacija diljem svijeta i posluje u više od sto država. Ulaskom u Teva Grupu poslovanje Plive postalo je globalizirano više nego ikada u njenoj povijesti, hrvatskoj kompaniji otvorila se mogućnost poslovanja na nizu velikih stranih tržišta.

PLIVA DOBRO POSLUJE jer su njeni proizvodi zasad cijenom i kvalitetom poželjni stranim kupcima, no, kako bi to postigla, u proteklih godinu dana postala je znatno produktivnija. Taj ciklus temeljio se na rigidnom smanjenju troškova i znatnom smanjenju broja zaposlenih. Kako kaže viša direktorica proizvodnje u Plivi Romana Šantar, ključ poslovnog razvoja Plive u tom razdoblju temeljio se upravo na sposobnosti stručnjaka da u kratkom vremenu započnu proizvodnju novih lijekova koji su im bili ponuđeni: “Lani je Pliva proizvela nešto manje od 3 milijarde tableta, ove godine ćemo godinu završiti s više od 3,5 milijarde, što je za nas rekordni iznos. Takvog porasta proizvodnje nikad ne bi bilo da nismo u vrlo kratkom vremenu započeli komercijalnu proizvodnju nekoliko novih molekula. Ti transferi bili su nam ponuđeni od Teve, no da bismo ih dobili, morali smo dokazati da ih možemo proizvoditi u dovoljnoj količini, uz dovoljno nisku cijenu i u što kraćem vremenu. Teva je tu vrlo konkretna, ako možete doći do dovoljno niske konačne cijene, proizvod ide vama. Kad danas gledam na to razdoblje, čini mi se da su nam upravo neizvjesnost oko budućnosti kompanije nakon Tevina preuzimanja i stres zbog otkaza pomogli da postignemo stvari koje smo prije smatrali nemogućima. Prije se smatralo da je rok od šest mjeseci minimum za transfer proizvoda kako bi počela proizvodnja novog proizvoda, a mi smo taj rok bitno skratili.”

TAKVA FLEKSIBILNOST trebala bi Plivi omogućiti da ove i sljedeće godine počne proizvoditi još nekoliko novih lijekova. Budući da ukupna godišnja potrošnja lijekova u Hrvatskoj iznosi oko 2 milijarde tableta, jasno je da je veći dio Plivine proizvodnje namijenjen inozemnim tržištima. Najveći dio tog izvoza, oko 40 posto, namijenjen je američkom tržištu, a upravo je rast na tom najvećem i najbogatijem svjetskom farmaceutskom tržištu temelj Plivina uspješnog poslovanja, ali i jedna od ključnih komparativnih prednosti pred konkurencijom.

NAIME, DA BI NEKA kompanija izvozila lijekova na tamošnje tržište, mora zadovoljiti vrlo stroge uvjete i standarde koje propisuje američka Agencija za hranu i lijekove (FDA). Budući da je Pliva tu prestižnu dozvolu stekla ranije i odonda je uspješno zadržala, usprkos vlasničkim promjenama i uvođenju niza novih proizvoda u kratkom vremenu tvrtka se našla u prednosti pred nizom drugih Tevinih tvrtki koje imaju vrlo konkurentne cijene, ali ne i potrebne certifikate kako bi svoje proizvode izvozile u SAD. Romana Šantar kaže da se ta činjenica pokazala presudnom za uspješno poslovanje Plive nakon što ju je preuzela izraelska kompanija, a da bi se u budućnosti trebala pokazati još i važnijom jer bi već sljedeće godine Pliva u SAD trebala izvesti dvije trećine svoje proizvodnje: “Svi novi proizvodi koje smo od Teve dobili namijenjeni su američkom tržištu i utoliko je za nas bilo ključno da zadržimo mogućnost izvoza na to tržište. Inspekcija FDA nas je posjetila prošlog ljeta, kad je tvrtka još uvijek prolazila restrukturiranje i temeljitu reorganizaciju. Ipak, čini se kako smo potpuno iskoristili sva znanja i iskustva koja smo imali iz prijašnjih godina. Nikad nije bilo sporno da Pliva zna proizvoditi kvalitetne lijekove, a u sklopu Teve dobili smo poticaj da to radimo maksimalno brzo i djelotvorno. Glavna odlika Tevina poslovanja je nevjerojatna brzina u donošenju odluka i kontinuirani rad na mogućim uštedama.”

IPAK, USPRKOS snažnom poslovnom razvoju u posljednjih godinu i pol, u Plivi tvrde da su svjesni kako moraju još više unaprijediti proizvodnju, odnosno smanjiti njenu cijenu kako bi mogli osigurati dugoročni opstanak unutar Teve. Teva se posljednjih godina agresivno širi kupujući konkurentske kompanije na tržištu, a takve akvizicije često rezultiraju zatvaranjem postojećih tvornica. Da izbjegnu takav scenarij, u Plivi se nadaju kako će u sljedećih nekoliko godina povećati proizvodnju na razinu od 6 milijardi tableta godišnje, uz zadržavanje jednake razine kvalitete.

BIVIŠA DIREKTORICA proizvodnje u Plivi Romana Šantar smatra da su im neizvjesnost nakon Tevina preuzimanja i stres zbog mogućih otkaza pomogli da postignu stvari koje su prije smatrali nemogućimaVEĆI OPSEG proizvodnje ujedno znači i manju cijenu po komadu, a takvo dugoročno smanjenje troškova uz veće proizvedene količine Plivi bi trebalo osigurati veće prihode. Logična je pretpostavka da će se svaki vlasnik teže u perspektivi odlučiti za gašenje proizvodnje u tvornici koja je konkurentna i u koju je uložen novac, pa je stoga ostvarenje tog plana svojevrsno osiguranje budućeg života kompanije. U ostvarenju tih poslovnih planova važnu ulogu trebao bi odigrati i Plivin odjel za istraživanje i razvoj aktivnih farmaceutskih supstancija, koji se u kratkom vremenu afirmirao kao jedan od najuspješnijih Tevinih razvojnih centara na globalnoj razini. To je iznimno značajno, jer se prilikom Tevina preuzimanja Plive u javnosti smatralo da će upravo taj dio poslovanja hrvatske kompanije među prvima biti ugašen.

PLIVIN ISTRAŽIVAČKI centar nastao je dok je kompanija poslovala samostalno, a u hrvatskoj javnosti vladalo je uvjerenje da takav centar neće biti potreban Tevi, kompaniji koja se bavi isključivo proizvodnjom generičkih lijekova, tj. već poznatih molekula u nekom od alternativnih oblika. Pritom se zanemarivalo da je proizvodnja takvih lijekova iznimno kompleksna, što iziskuje znatna ulaganja u razvoj i istraživanje. U Plivi su to iskoristili, a kako naglašava Ernest Meštrović, viši direktor Odjela za razvoj i istraživanje aktivnih farmaceutskih supstancija, presudno je bilo upravo to što je, za razliku od većine ostalih generičkih kompanija, Pliva imala znanje, iskustvo i tehnologiju za razvoj i generičkih i inovativnih proizvoda: “Kod nas se često susrećem s mišljenjem da su generici loša kopija originalnih lijekova. To je posve netočno. To jesu oblici već postojećih farmaceutskih molekula, no oni se stvaraju deset do petnaest godina nakon otkrića originala i s obzirom na nove tehnologije, selektivnije analitičke metode i ukupno znanje o toj supstanciji vrlo često su po svojim karakteristikama vezanim uz čistoću superiorni. S druge strane, iznimno je teško stvoriti novi oblik iste molekule, da on ima potpuno isti učinak, uz razvoj procesa koji zaobilaze postojeće patentne zaštite, ali i zadovoljavanje ekonomski i ekološki isplative proizvodnje. Odmah nakon preuzimanja Tevini stručnjaci su nas posjetili, zaključili kako posjedujemo stručni i tehnološki potencijal da počnemo razvijati kompleksne proizvode. Vrlo brzo poslali su nam određene probleme koje oni do tada nisu uspijevali riješiti i tako je sve krenulo.”

TI PROBLEMI odnosili su se na jednu molekulu koju su u Tevi htjeli proizvoditi, ali dugo to nisu uspijevali pronaći način kako da je komercijalno proizvode, a da pritom ne prekrše patentirane forme iste molekule koje proizvode neke konkurentske kompanije. Ernestu Meštroviću i njegovim suradnicima to je pošlo za rukom u nekoliko tjedana, a za taj uspjeh nagrađeni su i godišnjom nagradom Teve, najvišim priznanjem koje svojim zaposlenicima ta kompanija dodjeljuje. Do tada se nikad nije dogodilo da je neka kompanija dobila tu nagradu za manje od godinu dana poslovanja u sklopu Teve, pa se na toj činjenici temelji plan da ovaj odjel postane referentni istraživački centar za područje kristalizacije, kemije i analitike čvrstog stanja na razini Teva Grupe. Ipak, uspjesi tog odjela bitni su i za Plivin proizvodni sektor, jer se za supstance koje tamo bude razvijene može dobiti i odobrenje za proizvodnju u Hrvatskoj.

MEŠTROVIĆ KAŽE da je Plivina prednost pred ostalima u tome što je oduvijek orijentirana na proizvodnju: “Pliva je trenutačno u okviru svjetske generičke farmaceutske industrije broj jedan u segmentu organske sinteze. Radi se o procesima koje nam omogućavaju da pronađemo nove načine priprave postojećih lijekova s istom razinom kvalitete i ekonomske isplativosti, a da ne prekršimo nečiji patent. Naša je prednost to što su naši istraživački timovi povezani s proizvodnjom i nikad neće odabrati metode koje su znanstveno zanimljive, ali tržišno neisplative ili tehnološki prezahtjevne. Kroz godine iskustva u razvoju originalnih supstanci stekli smo znanje da od golemog niza mogućnosti izaberemo onu koja je ekonomski isplativa. To je posljedica desetljeća i desetljeća tradicije organske kemije koju je u Plivi uveo još Vladimir Prelog. Drugi naš jak segment je vezan uz farmaceutske krutine, jer se tijekom godina u Plivi razvila iznimno velika količina stručnog znanja o analitici i kemiji čvrstog stanja, kemijskom inženjerstvu, što nam opet kroz razumijevanje kristalizacije i slične postupke omogućava da brže i kvalitetnije nalazimo način proizvodnje generika mimo postojećih patenata. To su naše jake točke, a cilj nam je da u sljedećem razdoblju postanemo Tevin glavni centar za te segmente istraživanja.

TO BI ZNAČILO da bi Tevini stručnjaci iz cijelog svijeta dolazili u Zagreb učiti od nas, a vjerujem da bismo istovremeno i mi učili od njih, od čega kompanija može imati velike koristi.” Plivini stručnajci prihvate ideju za novi lijek iz Tevine središnjice, razviju način proizvodnje njegove nove forme, a onda taj proces nude brojnim Tevinim pogonima. Tako se lijekovi razvijeni u Zagrebu trenutačno proizvode u Tevinim tvornicama u Indiji i Izraelu. Zato Meštrović kaže kako je, po njegovu mišljenju, najvažniji dobitak Plive nakon Tevina preuzimanja fokusiranost poslovanja: “Naš problem u prošlosti često je bio taj da razvijemo neki proizvod, ali onda ga nemamo snage plasirati na tržište. Toga u Tevi nema, sve što razvijamo gotovo sigurno će završiti na tržištu i to je strašna motivacija. Nedavno smo počeli s pripremama za plasman proizvoda na japansko tržište. Tamošnje se tržište zbog iznimno visokih standarda kvalitete smatra najprestižnijim u farmceutskoj industriji. Japanci traže savršenstvo, ali su ga i spremni platiti. Zadovoljiti njihove norme iznimno je teško. Ipak, ako pokažemo da ondje možemo poslovati, bit će to poprilično pouzdan znak da možemo poslovati bilo gdje i zato nam je to golem izazov.” Izvoz na japansko tržište mogao bi znatno pridonijeti budućem razvoju Plive i približiti tu tvrtku poziciji najuspješnijeg hrvatskog izvoznika.

PLIVA JE GODINAMA među hrvatskim građanima uživala imidž lidera domaće proizvodne industrije, a zatim je zbog dvije promjene vlasnika i trogodišnje lošije poslovno razdoblje stekla imidž tvrtke na rubu propasti. Iz današnje perspektive čini se da su obje tvrdnje bile pretjerane. Niti je Pliva bila toliko uspješna koliko se tvrdilo u razdoblju njezina najvećeg poslovnog razvoja, niti je bila toliko loša koliko se tvrdilo kad su je preuzimali Barr i potom Teva. Upravo zato i aktualno uspješno poslovanje Plive treba tumačiti tek kao prvu posljedicu značajnih razvojnih perspektiva koje su se hrvatskoj farmaceutskoj kompaniji otvorile poslovanjem unutar Teve. O tome u kojoj će mjeri Pliva te mogućnosti iskoristiti ovisi i buduća stabilnost njezina poslovanja, ali i dugoročni opstanak farmaceutske industrije u Hrvatskoj.