Srbija mora imati političke volje napraviti reformeKljučne primjedbe odnose se na blokadu Kosova u regionalnim, europskim i svjetskim ekonomskim organizacijama. Srbiji se zamjera i loše suočavanje sa situacijom u Sandžaku, a tu je i čitav paket primjedbi na funkcioniranje srpskih institucija i procesa reformi tih institucija. Navodi se tako da postoje propusti u reformi pravosuđa, tretmanu slobode medija, kao i opstrukcija rada Agencije za borbu protiv korupcije. Nakon izvjesne pauze, europski dužnosnici su podsjetili i na nezavršen proces suradnje sa Haškim sudom.

Život nezavisno od statusa

Kosovo svakako je problem u europskim integracijama, i to sada priznaju čak i srpski dužnosnici, kaže za Deutsche welle Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku. Međutim, neovisno od toga što će biti sa statusom, i koja će biti pozicija Srbije, postoji prostor da se nešto više učini na poboljšanju svakodnevnog života ljudi, ističe Popović.

„I da nađemo rješenja za brojna pitanja koja opterećuju regiju: od slobode kretanja, preko priznavanja školskih diploma, preko slobode kretanja automobilom također, znači priznavanja registarskih tablica. Znači, slobodne trgovine, koja je jako važna sa ekonomskog aspekta za Srbiju. To su životni problemi koje Srbija treba i mora riješiti zbog građana kako Kosova tako i same Srbije", rekao je Popović.

Kontrolne institucije su prioritet

Komentare Jelka Kacina trebalo bi uzeti sa blagom rezervom, kaže za Deutsche welle Nikola Jovanović, urednik časopisa „Izazovi europskih integracija". To je svakako relevantno, ali konačni zaključci izvještaja Europske komisije još nisu formalno precizirani.

U svakom slučaju, jasno je da Srbija, nakon ovog seta primjedbi, ima obavezu i potrebu da napravi dvije stvari, ocjenjuje Jovanović, „a to je da skine sa sebe hipoteku države, koja je po definiciji kriva za neke političke sukobe. Za to će biti potrebno mnogo dobre volje i napora, jer, na žalost, Srbiju negdje još uvijek prati neki negativan imidž, iako se situacija drastično promijenila u posljednjih nekoliko godina. A druga stvar je da zaista svi moramo shvatiti da izgradnja institucija, pogotovu onih koje mi zovemo kontrolne, korektivne, nezavisne, monitorne, znači institucije koje na neki način kontroliraju i ograničavaju izvršnu vlast, mora biti prioritet", kaže Jovanović.

„Znači, praktično da li je ovo ili nije pravna država? Da li vladaju zakoni, ili vladaju pojedinci? I priča o pravosuđu, i neovisnim medijima, i o neovisnim institucijama, sve je to dio tog našeg da ga tako nazovem učenja demokracije i pravne države. Mi tu imamo brojne propuste, i mislim da nam tu nisu ni potrebni europski dužnosnici da nam to kažu; građani Srbije to dobro osjećaju svakodnevno na svojoj koži", kaže Popović.

Pregovori o članstvu potiču reforme

Kada je riječ o spremnosti sadašnjih srpskih vlasti da otklanja spomenute primjedbe, Nikola Jovanović, urednik „Izazova evropskih integracija", kaže da su vlasti generalno opredjeljene za europske integracije, i samim tim i za unutrašnje reforme. U tom smislu je u interesu i Srbije i EU da pregovori o članstvu započnu što prije, zaključuje Jovanović:

„U suštini ključne reforme, ključni poticaji, ključna politička volja, ključne karijere, izgrađuju se, po iskustvu zemalja Centralne Europe, i kasnije Rumunjske i Bugarske, upravo u procesu kada počnu pregovori o članstvu", ocjenjuje Jovanović.

Poruke koje šalje Jelko Kacin ponekad nisu baš izrečene diplomatskim jezikom, ali u suštini to jesu neki ključni problemi s kojima se suočava Srbija, primjećuje Dragan Popović. Donekle je i problem što čekamo da nam to kaže netko iz Europe, umjesto da srpska vlada to sama postavi kao prioritete. U svim tim područjima ima prostora za poboljšanja, ali je pitanje da li ima volje i znanja da se to provede do kraja, kaže Popović.