Objavljeno u Nacionalu br. 778, 2010-10-12

Autor: Marko Biočina

RUSI I NIJEMCI U BORBI ZA HRVATSKO PLINSKO TRŽIŠTE

Gazprom: Nećemo zatvoriti plin za RH

NACIONAL DOZNAJE iz najveće ruske plinske kompanije da Gazprom nema namjeru ukinuti opskrbu Hrvatske plinom čak ni u slučaju isteka ugovora

SUSRET PREMIJERA
Jadranka Kosor i Vladimir Putin susreli su se dva puta ove godine: do intenziviranja odnosa došlo je zbog novog plinskog ugovoraSUSRET PREMIJERA Jadranka Kosor i Vladimir Putin susreli su se dva puta ove godine: do intenziviranja odnosa došlo je zbog novog plinskog ugovoraHrvatska naftna kompanija INA i ruski državni plinski monopolist Gazprom tr ebali bi tijekom sljedećih mjesec i pol dana zaključiti novi dugoročni ugovor o dobavi prirodnog plina, doznao je neslužbeno Nacional iz izvora u ruskoj tvrtki. Na taj način demantirane su informacije objavljene u hrvatskim medijima prošlog tjedna, prema kojima su pregovori oko novog plinskog ugovora zaustavljeni, te da zbog toga krajem godine, kad prestaje vrijediti postojeći ugovor, Hrvatskoj prijeti nestašica plina.

Dapače, suprotno glasinama o tome kako je ruska kompanija izgubila interes za sklapanje novog ugovora o izvozu plina za Hrvatsku, u službenom priopćenju službe za odnose s javnošću Gazprom Exporta, ključne tvrtke za izvoz ruskog plina na europsko tržište, jasno se naglašava interes ruske kompanije za poslovanjem u Hrvatskoj: “Aktualni ugovor između Gazproma i Ine uistinu traje do kraja ove godine. Želimo ga produljiti i spremni smo nastaviti s isporukama plina Hrvatskoj pod obostrano povoljnim uvjetima. Pregovori s Inom traju, razmijenili smo pregovaračke pozicije i trenutno razmatramo prijedloge koje je iznijela hrvatska strana. Imamo iznimno dobre međusobne odnose i uvjereni smo kako ćemo uspjeti postići zadovoljavajući dogovor u zadanom roku.”


TO PRIOPĆENJE MOŽE SE smatrati odgovorom Gazproma na prošlotjedne spekulacije o ulasku njemačke energetske kompanije E.ON Ruhrgas na hrvatsko tržište. Prema neslužbenim najavama, E.ON je zainteresiran za preuzimanje potpune kontrole nad opskrbom hrvatskog tržišta plinom, čime bi bila okončana dugogodišnja suradnja Hrvatske s ruskom državnom kompanijom. Takav razvoj događaja bio bi jak udarac za poslovne, ali i političke ambicije ruske kompanije u regiji, pa se stoga može zaključiti kako je nadmetanje Gazproma i E.ON-a za dominaciju na hrvatskom tržištu plina, još jedna posljedica energetskog rata između Rusije i Njemačke u jugoistočnoj Europi, koji traje već nekoliko godina. U takvoj situaciji razumljiva je želja Gazproma da se novi ugovor potpiše u što kraćem roku, a iako o konkretnom datumu u kompaniji službeno ne žele spekulirati, no neslužbeno se može doznati kako nema nikakvih prepreka da to bude prije nego što istekne važeći ugovor, a možda već i kroz nekoliko tjedana.

S DRUGE STRANE, kako Nacionalov izvor u ruskoj kompaniji tvrdi, i u slučaju da se pregovori oduže, nakon isticanja važećeg ugovora Gazprom Hrvatskoj jamči opskrbu plinom u skladu s aktualnim uvjetima: “Medijski napisi o tome kako bi završetkom ugovora Gazprom mogao prekinuti isporuku plina Hrvatskoj su, u najmanju ruku, neozbiljne. Produlje li se pregovori u sljedeću godinu, opskrba plinom po aktualnom ugovoru će se nastaviti, znači da će Hrvatska dobiti iste količine plina, po istoj metodologiji izračuna cijene. Jasno, Gazprom to ne može službeno reći jer bi oslabio svoju pregovaračku poziciju, no takva situacija postojala je u prošlosti s nekim drugim državama i na isti je način riješena. Uostalom, Gazpromove isporuke ruskog plina Europi nisu bile prekidane ni u doba najoštrijeg hladnog rata. Dok god pregovori traju u dobroj vjeri, Hrvatska nema razloga za brigu, a Gazprom bi svoje isporuke prekinuo samo u slučaju neplaćanja ili u slučaju da Hrvatska nađe drugog opskrbljivača.”

A UPRAVO TA MOGUĆNOST, sklapanje ugovora s novim opskrbljivačem, tijekom prošlog tjedna analizirala se u hrvatskim medijima. Kao glavni konkurent ruskoj tvrtki za dugoročnu opskrbu hrvatskog tržišta pojavila se mađarska podružnica velike njemačke energetske kompanije E.ON, koja je Hrvatskoj navodno ponudila dvogodišnji ugovor o opskrbi plinom uz 3 posto nižu cijenu od Gazpromove. Ta ponuda izazvala je velik interes u stručnim krugovima, a pojavila se i spekulacija kako je E.ON zainteresiran za preuzimanje Inine tvrtke Prirodni plin, koja je trenutno glavni dobavljač plina za hrvatsko tržište i koju je Hrvatska temeljem ugovora o plinskom poslovanju još krajem prošle godine trebala otkupiti od Ine. Na taj način država je trebala formirati svojevrsni državni plinski holding, u kojem bi ključna tvrtka za opskrbu bila objedinjena s Plinacroom, operatorom nacionalnog distributivnog plinskog sustava i tvrtkom PSP Okoli, koja upravlja jedinim hrvatskim plinskim skladištem Okoli. Ipak, Vlada novca za preuzimanje Inine tvrtke prošle godine nije imala, obveza je odgođena za godinu dana, no kako ni danas financijska situacija nije ništa bolja, razumljivo je kako su u Vladi počeli razmatrati i neka druga rješenja. Jedno od tih rješenja je i prodaja Prirodnog plina E.ON-u, koji bi na taj način preuzeo kompletnu odgovornost za opskrbu hrvatskog tržišta plinom idućih godina, dok bi se Vlada s druge strane riješila obveze koja joj predstavlja probleme u odnosima s mađarskom naftnom kompanijom MOL, vlasničkim partnerom u Ini.

IPAK, TAKAV SCENARIJ izazvao bi i cijeli niz vrlo negativnih posljedica. Hrvatska bi na taj način faktički prekinula više desetljeća dugu poslovnu suradnju s Gazpromom, a realna je pretpostavka kako bi to iznimno loše utjecalo na međudržavne odnose s Rusijom. Također, gotovo je izvjesno kako bi odustajanje od potpisivanja novog plinskog ugovora s Gazpromom utjecalo i na poziciju Hrvatske u svim drugim velikim energetskim projektima, kao što su plinovod Južni tok i projekt naftovoda DružbAdria.

STEFAN VOGG član Uprave E.ON-a posjetio
je Hrvatsku ovog ljeta i razgovarao o mogućnosti da njegova tvrtka preuzme opskrbu Hrvatske plinomSTEFAN VOGG član Uprave E.ON-a posjetio je Hrvatsku ovog ljeta i razgovarao o mogućnosti da njegova tvrtka preuzme opskrbu Hrvatske plinomUPRAVO ZBOG TOGA, odluka oko novog dugoročnog dobavljača prirodnog plina za Hrvatsku prvenstveno je politička odluka, sa značajnim političkim posljedicama. Naime, potpisivanje novog ugovora s Gazpromom trebao je biti vrhunac ubrzanog razvoja međudržavnih odnosa između Hrvatske i Rusije, započetog nakon što je na čelo hrvatske Vlade došla Jadranka Kosor. U prvih godinu dana vladavine Jadranka Kosor tri puta se susrela s ruskim premijerom Vladimirom Putinom, a vjerojatno je i jedina strana premijerka koju je Putin primio dva puta u 2010. godini, a od toga jednom u svojoj privatnoj rezidenciji. Posljedica takve intenzivizacije odnosa bilo je i dugoočekivano potpisivanje ugovora o pristupanju Hrvatske velikom ruskom projektu gradnje plinovoda Južni tok. U tim pregovorima Rusija je pristala Hrvatskoj dati određene ustupke, koje neke druge države u regiji nisu dobile, pa je tako Gazprom na kraju pristao da vlasništvo nad dionicom plinovoda u Hrvatskoj bude raspodijeljeno u jednakim omjerima, što primjerice u Srbiji nije slučaj. Sljedeći korak u toj suradnji trebalo je biti potpisivanje novog ugovora o dobavi plina.

ZAŠTO TO JOŠ NIJE UČINJENO, otvoreno je pitanje, no može se pretpostaviti kako određene teškoće u procesu pregovaranja s Gazpromom predstavlja i neriješen status tvrtke Prirodni plin, čiji stručnjaci tehnički vode pregovore. Krivicu za to snosi Vlada, koja je morala naći model po kojem bi ispoštovala dogovor o preuzimanju plinskog biznisa iz Ine, bez obzira na to što u Vladi i među većinom stručnjaka postoji stav kako je ugovor koji je sklopio bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec za Hrvatsku loš. Problem je u tome što nema novca. Naime, za preuzimanje Prirodnog plina Vlada bi Ini morala isplatiti minimalno 750 milijuna kuna za plin koji se nalazi u skladištu Okoli, te preuzeti buduće gubitke u iznosu od nekoliko milijardi kuna. U situaciji gdje je budućnost Prirodnog plina upitna i kad nema nikakvih garancija da država uistinu namjerava ispoštovati obvezu i preuzeti tu tvrtku od Ine do kraja godine, kao novi kandidat pojavila se njemačka kompanija E.ON. Plinska divizija te velike njemačke energetske tvrtke, sa sjedištem u Essenu, posluje u 14 europskih država, a naročito razvijeno poslovanje ima u Mađarskoj. U toj zemlji E.ON posjeduje nekoliko velikih plinskih skladišta, a kako će početkom sljedeće godine s radom početi plinovod između Hrvatske i Mađarske, ekspanzija na hrvatsko tržište logičan je potez njemačke kompanije. Predstavnici E.ON-a nekoliko su puta posjećivali Hrvatsku i u razgovorima s predstavnicima hrvatske vlade nudili mogućnost suradnje, dok su suradnju nudili i velikim hrvatskim potrošačima plina, mahom industrijskim tvrtkama. Dolazak E.ON-a u Hrvatsku može se smatrati pozitivnim događajem, jer će rastom konkurencije na domaćem tržištu plina vjerojatno porasti kvaliteta usluge i dostupnost, a cijena se smanjiti. Također, E.ON raspolaže značajnim količinama plina neruskog podrijetla. Tako kompanija tek 26 posto svog plina nabavlja iz Rusije, dok većina ostalog otpada na Norvešku (27 posto) i Njemačku (22 posto), uz manje udjele plina proizvedenog u Nizozemskoj i Danskoj, što bi za Hrvatsku moglo biti vrlo važno u kontekstu smanjenja ovisnosti o Rusiji.

JAK INTERES NJEMAČKE kompanije za ulazaka na hrvatsko tržište motiviran je i time što E.ON trenutno raspolaže s oko 2 milijarde kubnih metara plina, koji je dugoročnim ugovorima zakupio, a zbog pada potrošnje na europskom tržištu nema ga kome prodati. S obzirom na to razumljiva je odluka kompanije da Hrvatskoj taj plin ponudi po niskoj cijeni na period od dvije godine, no veliko je pitanje što će se dogoditi nakon što istekne taj rok. U tom kontekstu može se promatrati i navodni interes E.ON-a da umjesto hrvatske vlade od Ine preuzme tvrtku Prirodni plin. Iako u njemačkoj kompaniji negiraju te spekulacije, takav poslovni potez bio bi logičan. Sličan posao, ali u puno većem opsegu, kompanija je još prije nekoliko godina sklopila u Mađarskoj. Na taj način E.ON sve više preuzima ulogu glavne kompanije na europskom tržištu i ključnog Gazpromova partnera za izvoz plina u Europu. Zbog toga je jasno kako bi se prodajom Prirodnog plina E.ON-u država riješila odgovornosti za opskrbu domaćeg tržišta, ali i mogućnosti da u budućnosti utječe na cijenu plina. Također, Hrvatska bi na taj način ostala bez mogućnosti da plin nabavlja izravno od proizvođača. Pridoda li se tome činjenica da će uvoz plina nakon 2014. i prestanka režima reguliranih cijena postati profitabilan biznis, nelogična bi bila odluka države da se zbog kratkoročnih gubitaka odrekene budućeg profita i kontrole nad plinskim tržištem u Hrvatskoj.

SVAKI UGOVOR koji bi rezultirao prekidom suradnje s Gazpromom, za Hrvatsku je u ovom trenutku nepovoljan, i rezultirao bi nizom negativnih političkih i ekonomskih posljedica. U prošlogodišnjoj studiji Europskog udruženja plinskih operatera Gas Transmission Europe, Hrvatska je jedina od obrađenih 29 europskih država koja bi u slučaju hladnije zime bila suočena s nestašicom plina. Taj problem dugoročno se može riješiti jedino povećanim uvozom plina, a temelj sigurne i pouzdane opskrbe trebao bi biti i novi dugoročni ugovor s Gazpromom, sa znantno povećanim količinama. Drugi veliki problem opskrbe hrvatskog tržišta plinom - ovisnost o Rusiji, mogao bi se riješiti suradnjom s E.ON-om i kupovinom interventnih količina plina od te kompanije u zimskim periodima velikih hladnoća i velike potrošnje plina. Tako postavljen sustav, pod kontrolom države omogućio bi dugoročno stabilnu opskrbu Hrvatske plinom. Upravo zbog toga, hrvatska vlada tijekom nadolazeća dva mjeseca mora osigurati uspješan završetak pregovora s ruskom kompanijom, pronaći novac za preuzimanje tvrtke Prirodni plin iz Ine, te dogovoriti suradnju s njemačkim E.ON-om. Uspije li to učiniti, to će biti jedan od najvećih uspjeha u dosadašnjoj vladavini premijerke Jadranke Kosor.

Vezane vijesti

Linić investicijama u energetiku planira pokrenuti gospodarstvo

Linić investicijama u energetiku planira pokrenuti gospodarstvo

Ministar financija Slavko Linić poručio je s radnog ručka u organizaciji Američke trgovinske komore u Hrvatskoj kako su ključ oporavka gospodarstva… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika