Objavljeno u Nacionalu br. 782, 2010-11-09

Autor: Robert Bajruši

Insider

Prvo vlast, a onda EU

IAKO HRVATSKA VLADA i dalje najavljuje skori završetak pregovora s Europskom unijom, sve je očitije da svojim obavezama prema EU pristupa kalkulantski, pa primjerice rješenje gorućeg pitanja brodogradilišta planira odgoditi do završetka parlamentarnih izbora

PROPALI PLANOVI U vladi Jadranke Kosor
donedavno su vjerovali da će pregovori završiti do
ožujka iduće godine, no u posljednja 3-4 mjeseca pregovori su se počeli kompliciratiPROPALI PLANOVI U vladi Jadranke Kosor donedavno su vjerovali da će pregovori završiti do ožujka iduće godine, no u posljednja 3-4 mjeseca pregovori su se počeli kompliciratiUnatoč bezrezervnoj verbalnoj podršci završetku pregovora s Europskom unijom, posljednjih se tjedana u hrvatskoj vladi, u potpunoj diskreciji, sve više razmišlja i o alternativnoj strategiji, odnosno mogućnosti da se odustane od privatizacije i zatvaranja neuspješnih brodogradilišta kako to zahtijeva EU. Riječ je o neformalnim stajalištima, ali potvrdu smo dobili od visokorangiranog dužnosnika, a sve se svodi na sljedeće – ako do srpnja 2011. Hrvatska ne završi pregovore s Unijom, realno je odgađanje privatizacije brodogradilišta sve do završetka idućih parlamentarnih izbora.


“MORAMO KALKULIRATI s tom varijantom, premda ostajemo usredotočeni na završetak svih pregovaračkih poglavlja do lipnja, kad završava mađarsko predsjedanje Uniji. U ovom trenutku čini se da se situacija dobro razvija i pregovori idu otprilike onako kako bismo željeli, ali nemoguće je isključiti unutarnju situaciju u Hrvatskoj, koja je politički vrlo nestabilna. Ukratko, budu li pokušaji zatvaranja brodogradilišta izazvali velike prosvjede i štrajkove, a pregovori se otegnu u jesen 2011., mislim da ćemo privremeno odustati od završetka pregovora po svaku cijenu jer vlada ne želi izići na izbore u atmosferi širokog socijalnog nezadovoljstva”, potvrdio je u nedjelju navečer sugovornik Nacionala. Kalkulacije u Vladi svode se na to da se – ako se pregovori ne završe – u predizbornoj fazi odustane od dovršetka pregovora s EU. Procijenjeno je da će manju političku štetu izazvati odgoda negoli završetak u trenutku kad bude trajala predizborna kampanja. Veliki su izgledi da bi sindikati na ulice izvukli brojne nezadovoljnike, što bi stvorilo opći dojam o potrebi smjene vlasti i na taj način dodatno olakšalo posao Kukuriku koaliciji. Da spriječe takav scenarij, u Vladi su spremni čak i odgoditi ulazak Hrvatske u Europsku uniju, iako će članstvo već tijekom prvih nekoliko godina donijeti 3,5 milijarde eura iz europskih fondova. Još su nedavno u vladi Jadranke Kosor bili uvjereni da će pregovori završiti u ožujku i ubrzo nakon što bi bio potpisan Pristupni sprazum HDZ je namjeravao raspisati izbore. Vladajuća strategija bila je predvidljiva – ulazak u Uniju već je cijelo desetljeće glavni nacionalni strateški cilj i HDZ ga je namjeravao kapitalizirati na predstojećim parlamentarnim izborima.

U okolnostima trogodišnje ekonomske stagnacije, rijetkih inozemnih investicija u Hrvatsku i iznimno slabog rejtinga aktualne koalicijske vlade, premijerka Kosor i njezini suradnici bili su spremni ispuniti pregovaračke uvjete, bez obzira na upozorenja iz sindikata. Računalo se da će efekt pristupanja Uniji nadmašiti posljedice prosvjeda nezadovoljnih radnika. Barem su tako u neformalnim susretima tvrdili pojedini ministri. Ali u posljednja tri-četiri mjeseca pregovori s EU-om počeli su se komplicirati, i sad i vodeći Vladini dužnosnici (nevoljko) priznaju kako u najboljem slučaju pregovore mogu okončati početkom ljeta iduće godine. Manje-više, sve ovisi o dva dugotrajna problema, a to su poglavlja Pravosuđe i Tržišno natjecanje, koje se odnosi na rješavanje problema brodogradnje. Kod pravosuđa je sve poznato, i borba s korupcijom koja se povezuje s Jadrankom Kosor i državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem višekratno je dobila pozitivne ocjene u Bruxellesu i Washingtonu. Prije mjesec dana osuđen je Damir Polančec, bivši potpredsjednik Vlade, podignute su optužnice protiv većeg broja nekadašnjih direktora velikih javnih pduzeća, a vrhunac antikorupcijskih operacija trebalo bi biti podizanje optužnice protiv Ive Sanadera. Bez obzira na opozicijske kritike upućene Bajiću i premijerki Kosor, oni su najzaslužniji za koordiniranu akciju procesuiranja kriminalaca iz financijskih i političkih krugova, koju podržava uvjerljiva većina građana u Hrvatskoj.

NO U VLADI SU UPLAŠENI reakcijom javnosti zbog gašenja brodogradilišta i otkaza nekoliko tisuća zaposlenih, a u isto vrijeme povukli su dva poteza koja su iznimno loše odjeknula u Europskoj komisiji u Bruxellesu. Prije svega, riječ je o prošlotjednoj odluci kojom su dodijeljena jamstva riječkom brodogradilištu “3. maj”, makar u sadašnjoj fazi pregovora s EU-om takve odluke više nisu prihvatljve, i drugo, u Bruxellesu su već dulje vrijeme nezadovoljni čestim istupima HDZ-ovih političara, koji u intervjuima ma i govorima iznose tezu da se škverovi moraju zatvoriti zbog pritisaka iz Europske unije. Takvi istupi iritiraju EU, ali i pokazuju da vlast u Hrvatskoj nije spremna preuzeti sav rizik koji donose pregovori s Unijom. Stoga ne iznenađuju sada već učestali javni nastupi šefa delegacije EK u Zagrebu Paula Vandorena, koji upozorava da u pregovorima ostaje još puno posla koji treba odraditi. Najnoviji izvještaj Europske komisije uglavnom je pozitivan, ali ipak nema ciljani datum završetka pregovora. U izvještaju se Hrvatskoj priznaje velik napredak u ispunjavanju kriterija za članstvo u Uniji i, kao i u ranijim izvješćima, ističe da je Hrvatska ispunila političke kriterije iz Kopenhagena. Pritom se upozorava kako Hrvatska mora pojačati svoje napore u reformi pravosuđa, a traže se i dokazi o provedbi reformi, borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije.

Osim toga, Europska komisija zahtijeva da Hrvatska nastavi procesuirati ratne zločine, osigura potpunu suradnju s Haaškim sudom i ostvari napredak u pitanju manjinskih izbjeglica. Glavni zadaci ostaju konkretni i vidljivi rezultati u borbi protiv korupcije, restrukturiranje ili likvidacija brodogradilišta, suradnja s Haaškim sudom i prevladavanje problema u neovisnosti lokalnih medija. Da u političkim krugovima ne postoji konsenzus o ispunjavanju zahtjeva iz Bruxellesa, potvrdio je i Vojko Obersnel, član Predsjedništva SDP-a i gradonačelnik Rijeke. On je prošlog tjedna, govoreći o dilemi između što bržeg ulaska u EU ili produljenja pregovora za dvije godine ako bi to značilo pripremanje brodogradnje i ostale industrije za pravila koja vrijede u Uniji, odgovorio kako zagovara drugu opciju. Bio je to klasični populizam i, zanimljivo, iako je Obersnel istupio bez konzultacija s SDPovim vodstvom, nitko iz socijaldemokratske stranke nije ga demantirao. Kuloarski mu je zamjereno zbog “soliranja” u tako važnom pitanju, a javno je došlo do sukoba s Vesnom Pusić, koja je eksplicitno napala riječkog gradonačelnika.

U TEKSTU “JAMSTVA ‘3. MAJU’ zločin prema Hrvatskoj“ Vesna Pusić je u Novom listu objasnila da Hrvatska ne smije ni jedan dan odgađati svoj put u Europsku uniju zato što neki lokalni čelnici to traže kako bi se dobilo vrijeme da se sredi stanje u industrijama koje su važne u njihovim regijama ili gradovima, primjerice brodogradnji ili poljoprivredi. Iako pažljiva analiza teksta pokazuje da je prije svega kritizirala Vladu čiju je politiku prema brdogradnji opisala kao “zločin i prema Hrvatskoj, ali i prema ‘3. maju’. Katastrofa je za poduzeće u kojem rade kvalificirani i dobri radnici da nisu prošli restrukturiranje jer su vlasti od toga stalno bježale ili taj posao nisu znale napraviti”, Vesna Pusić je pokazala kako su u Hrvatskoj rijetki političari koji dosljedno zagovaraju suradnju s Europskom unijom, i onda kad svojim istupima izazivaju bijes lokalnog stanovništva ili sindikalnih lidera.

Uostalom, Vesna Pusić je i u Večernjem listu kao glavnog krivca za teško stanje u brodogradilištima optužila HDZ-ovu vladu: “Vlada je odgovorna za nastalu situaciju i očito se tako i osjeća jer u suprotnom ne bi reagirala kako je reagirala. Ali pogoni neće preživjeti na jednokratnim naknadama, a odgađanjem bilo kakva ozbiljnog restrukturiranja gubi se i šansa da tvrtke prežive. Ovakvim činom Vlade došli smo u opasnost da nastrada i naš globalni projekt - kraj pregovora i ulazak u EU, što je za Hrvatsku pitanje izgradnje moderne države“, izjavila je Vesna Pusić. Po svemu sudeći, unatoč posljednjem prilično povoljnom izvještaju Europske komisije, sve je realnija opasnost da HDZova vlada odluči odgoditi pregovore o privatizaciji i gašenju domaćih brodogradilišta. Već i najava da se kalkulira s mogućnošću odgode završetka pregovora, ako se procijeni da bi se tako smanjili izborni izgledi koalicije HDZ-HSS, iznimno je opasna i slabo promišljena.

NEDOSTATAK POLITIČKE HRABROSTI bila je i dodjela jamstva “3. maju”, kojom su prekršeni dosadašnji dogovori s EU, ali još gore, sad će iz Bruxellesa još pažljivije pratiti postupke hrvatske vlade, čak i procesuiranje Ive Sanadera nije jamstvo za brzi dovršetak pregovora, jer postoji još dvadesetak kompliciranih mjerila (benchmarks) koja moraju biti ispunjena. U posljednjih godinu dana vodeći hrvatski ekonomisti i poduzetnici nekoliko su puta sugerirali potrebu odlučnije politike u vezi s neuspješnim industrijama, rezanje subvencija neefikasnim poljoprivrednim gospodarstvima i veće smanjenje broja zaposlenih u državnoj i javnoj upravi. HDZ je odbacio većinu tih inicijativa i za 2011. pripremio proračun koji neće smanjiti beneficije ni jednoj socijalnoj grupaciji, ali će državu dodatno zadužiti za još 4 milijarde eura. Odgodi li se zbog izbora i rješavanje teških pitanja poput brodogradnje, a time prolongira i ulazak u Europsku uniju, kriza u Hrvatskoj dosegnut će kulminaciju.

Vezane vijesti

'Nemate pravo čuvati svoja radna mjesta'

'Nemate pravo čuvati svoja radna mjesta'

Savez samostalnih sindikata Hrvatske obrušio se na Vladu zbog odredbe kojom bi se političari nakon saborskog odnosno ministarskog mandata mogli… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika