Foto: ReutersMađarska, koja od 1. siječnja predsjeda Europskom unijom, odlučna je u tome da neće mijenjati kontroverzni zakon o medijima, usprkos niza kritika iz zemlje i inozemstva, kojima se u utorak priključila i Francuska.

"Ne treba mijenjati mađarski zakon samo zato što je izložen kritikama iz inozemstva", kazao je u utorak ujutro državni tajnik zadužen za komunikacije Zoltan Kovacs za državni radio MR.

"Prije kritika, najprije moramo vidjeti kako će taj zakon funkcionirati, uopće ne sumnjamo da će biti na visini zadatka", dodao je ističući da će Budimpešta u srijedu ili četvrtak odgovoriti na kritike iz Bruxellesa, jer prijevod zakona na engleski još nije završen. Prema Zoltanu Kovacsu, kritike prema zakon o medijima "samo su izgovor za napade na odluke vlade posljednjih sedam mjeseci".

Državna tajnica za europska pitanja Enikoe Gyoeri ipak je dala blaži odgovor ističući da će pitanje zakona o medijima biti na dnevnom redu mađarske vlade i Europske komisije 7. siječnja. "Pripremamo se za normalni dijalog, jasan i pošten", kazala je novinarima dodajući da će njezina vlada Bruxellesu predati službeni i potpuni prijevod zakona.

Europska komisija je izrazila "sumnje" u mađarski zakon, posebice zbog neazvisnosti medija i zatražila je od Budimpešte "pojašnjenja".

Francuska je također u utorak ujutro zatražila promjene teksta zakona, a glasnogovornik francuske vlade Francois Baroin kazao je da taj zakon "nije u skladu s primjenama određenih ideja slobode medija".

Novi zakon, među ostalim, omogućuje novoutemeljenom Vijeću za nadzor medija pristup dokumentima medijskih tijela, a novinare može prisiliti da otkriju svoje izvore kad je riječ o pitanjima važnima za nacionalnu sigurnost.

Predviđena je mogućnost visokih novčanih kazni za "neuravnoteženo medijsko izvještavanje" ili povredu ljudskog dostojanstva, a te kazne idu čak do 730.000 eura za radio-televizijske postaje u slučaju "napada na javni interes, javni red ili moral" kao i zbog objavljivanja "djelomičnih informacija".

Europska komisija zasad proučava je li zakon u skladu s europskom uredbom o audiovizualnim medijima, a još nije počela razmatrati je li novi zakon suprotan Povelji o temeljnim pravima, koja je postala obvezujući dokument nakon prihvaćanja Lisabonskog ugovora.

Na samom početku šestomjesečnog predsjedanja Europskom unijom, Mađarska se, osim s kritikama zbog novog zakona o medijima, suočila i s vrlo oštrim kritikama zbog uvođenja posebnoga kriznog poreza koji uglavnom pogađa velike tvrtke, posebice one u stranom vlasništvu.