05.01.2011. / 12:02

Autor: Kristina Gaćarić

Intervju - Boris Svrtan: 'Neće nas spasiti oni koji su izišli iz Titova šinjela'

Boris Svrtan redatelj je Krležine 'Lede', koja će uskoro biti prikazana u 'Gavelli'

Boris Svrtan; Foto: Josip RegovićBoris Svrtan; Foto: Josip RegovićBoris Svrtan glumac, redatelj i docent scenskog govora na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, u Dramskom kazalištu Gavella režira predstavu "Leda" Miroslava Krleže, čija je premijera najavljena za 14. siječanj. Televizijski gledatelji imali su ga prilike ove godine gledati u serijalu Tito, Antuna Vrdoljaka. Ostvario je brojne uloge na filmu, televiziji i kazalištu. U Gavelli je od 1989. do 2006. godine bio u stalnom glumačkom angažmanu. Unatoč tome što je iz Gavelle otišao, nije ju napustio, pa tako sad osim što režira Ledu, igra i u dvije repertoarne predstave Ptičice i Mjesec dana na selu.

Napisao je i režirao dva kazališna hita "Spika na spiku" 1992. godine i "Spika 2" 1994. godine. Režijom se intenzivnije počeo baviti po odlasku iz svog matičnog kazališta 2006. godine, kad je režirao "Metastaze" koje su do sada izvedene 120 puta i imale su oko 60 tisuća gledatelja. U dugogodišnjem je braku s glumicom Ninom Erak Svrtan s kojom ima kćer Petru.

NEWS: Režirate Krležinu "Ledu". U kojoj mjeri se držite originalnog teksta i što publika može očekivati od predstave?

- Držimo se teksta sto posto jer mi ovdje u Gavelli svi jako cijenimo Krležu. Osim prema Krleži mi se s poštovanjem odnosimo i prema Branku Gavelli, utemeljitelju ovog kazališta koji je iznjedrio jednu od modernijih kazališnih i pedagoških teorija. On je govorio da gluma nije shauspiel niti hoerspiel ( samo slušanje i gledanje glumčeve igre), nego mitspiel, što znači suodnos s publikom, a to je ono bez čega suvremeno kazalište ne može. Moji glumci i ja se nadamo da bi Krki, kako u šali nazivamo Krležu bio zadovoljan kako igramo njegovu Ledu. Tu je bitna igra, jer kako je Krleža sam napisao to je dramska igra koja se odvija jedne karnevalske noći, a ja sam je smjestio u Silvestarsku noć. Budući da u tekstu ima euforične životne svečanosti, u predstavi tako ima raznih senzacija od vizualnih do plesno akrobatskih.

NEWS: U predstavi glume Ozren Prohić, Janko Rakoš, Bojana Gregorić Vejzović, Jelena Miholjević, Franjo Dijak. Jeste li odmah odabrali upravo taj glumački postav?

- Kad me ravnatelj Gavelle, Darko Stazić pozvao da radim Ledu, odmah sam znao koje glumce hoću i mislim da nije pretjerano ako kažem da sam dobio ekipu iz snova. Glumci kroz ovaj tekst trebaju potvrditi svoju glumačku zrelost i nadam se da će pred publikom potvrditi sebe. Smatram da je Leda remek djelo hrvatske književnosti koje je i danas aktualno. Tu je korumpirani Klanfar koji je s političarima potpisao dokumente i podijelio neku zemlju i zauzvrat dobio kuću trokatnicu, a mi danas možemo pogledati prema Kozarčevoj ulici, i evo aktualnosti.

NEWS: Iako ste iz Gavelle otišli 2006. godine stalno se u nju vraćate kao glumac i kao redatelj. Zašto ste odlučili prestati biti dijelom stalnog glumačkog ansambla?

- Iz stalnog angažmana sam otišao jer sam otišao raditi na Akademiju i nisam mogao paralelno raditi ta dva posla. Teško je mjesečno igrati 25 predstava i još svaki dan biti sa studentima. Na Akademiji se puno bavim Krležom, Homerom, Danteom, dakle vrhunskim izdancima ljudske kulture i drago mi je kad se tako osnažen i samopouzdan mogu vratiti u Gavellu i svojim kolegama pomoći u njihovim lutanjima koje sam i ja imao kao mladi glumac.

NEWS: Prije 18 godina osnovali ste Sindikat hrvatskih glumaca. Čim ste bili nezadovoljni kad ste se odlučili na taj potez i kako danas funkcionira sindikat?

Slavica Knežević, Boris Svrtan, Filip Šovagović, Enes Vejzović i Ankica Dobrić na premijeri predstave 'Ptičice' u Gavelli 2005. Slavica Knežević, Boris Svrtan, Filip Šovagović, Enes Vejzović i Ankica Dobrić na premijeri predstave 'Ptičice' u Gavelli 2005. - Taj sindikat koji sam ja osnovao spada u kategoriju pijevaca koji su prerano kukurijeknuli. Sindikat nije zaživio kako je trebao. Vjerojatno će početi funkcionirati kad glumci shvate da im netko operira bubrege na živo. Vjerujem i da se glumci boje da bi ih takva vrsta angažmana mogla stajati nekih uloga. Jedan od primjera je i kad je Severina prije dvije godine bila angažirana kao glumica u jednoj nacionalnoj kući. Neki glumci su rekli da to nije uredu i oko toga je nastala strašna graja i oni su se povukli, a osim toga su još ispali strašno negativne osobe. Neki ljudi misle da glumiti može svatko. U glumi možda presudan ipak jest talent, ali gluma se ipak uči. Gavella je rekao da je gluma jedno od najmutnijih područja ljudskih djelatnosti jer je teško uhvatljiva i nedefinirana. Pravi glumci ne glume, oni su istiniti, a glumiti da se ne glumi to se zaista mora naučiti. I zato Severina dobro došla i dobro uči.

NEWS: Pripremate li nakon Lede neke nove projekte?

- Posljednje četiri godine svake godine radim jedan komad i nadam se da će tako biti i ove godine. Mislim da ću raditi predstavu koja će podsjetiti da se još uvijek ne zna sudbina 1200 nestalih Vukovaraca i da Gotovina već osam godina sjedi nedužan u Haagu. Zanimljivo je da su u međuvremenu kradljivci slika koji su ga tamo i predali također završili u zatvoru, samo što njima tamo i je mjesto. Mislim da je ta tema zaslužila jednu dobru predstavu i da je to nešto na što naša scena mora odgovoriti.

NEWS: U serijalu Antuna Vrdoljaka glumili ste Tita. Serijal je izazvao vrlo podijeljene kritike. Koliki vam je to bio izazov i kako ste se nosili s kritikama?

- Uvijek mi je drago raditi s Vrdoljakom jer je on i glumac i redatelj, a što se kritika tiče ne znam može li se reći da danas kritika uopće i postoji. To što se danas naziva kritikom prije bi se moglo nazvati tekstuljcima, a za to nisu krivi ni kritičari nego uprave novina koje ne daju ljudima da pišu nešto više od tri reda. Oduzmu im i ta tri reda ukoliko se u njima ne nalazi nešto strahobalno i romantično. Što se tiče kritika o načinu na koji je Vrdoljak prikazao Tita, ja nisam među onima koji smatraju da se ni 30 godina nakon njegove smrti ne smije dirnuti u njegov lik i djelo. Ja sam bio pionir i plakao sam kad je Tito umro, ali sigurno se neću pretvarati da na Bleiburgu nije ubijeno 50 tisuća ljudi i da Goli otok nije postojao. Tito je kao Al Capone skrivao dokaze i ništa nije potpisivao, imao je više od 30 lažnih identiteta i putovnica. On je neosporno bio veliki meštar sviju hulja. Nije danas Jadranka Kosor kriva što mi već 70 godina živimo na kredit i neće nas izvući ni Čačić, ni Milanović. Ekipa koja je izašla iz Titovog šinjela, kao što su ruski pisci izašli iz Gogoljeve Kabanice, trebaju shvatiti da se kuće ne smiju puniti umjetninama na račun sirotinje, pa će nam onda svima biti bolje.

BIOGRAFIJA
Rođen je u Rijeci 07. listopada 1964. godine. Diplomirao na ADU 1988. godine. U Gavelli odigrao tridesetak uloga, među kojima su Trigorin, Viktor, St.Juste, Marko Labudan, Brick, Rakitin, Dr.Rank, Weigang, Ostap Bender, Teddy Platt, Planturel, Vladimir pl.Balloczansky. Koautor je dramatizacija "Breze" Slavka Kolara 1996. i "Zlatnog teleta" Iljfa&Petrova 2000. Izvan matičnog kazališta napisao je i postavio na scenu dva kazališna hita "Spika na spiku" 1992. i "Spika 2" 1994, te se bavio i produkcijom ("Policajci" S.Mrozeka). Osnivač je Sindikata hrvatskih glumaca. Od 2002. predaje scenski govor na Akademiji dramske umjetnosti.

Vezane vijesti

Kusturica između Emira, Nemanje i Sarajeva

Kusturica između Emira, Nemanje i Sarajeva

Filmski redatelj Emir Kusturica, koji je svoje najvažnije i najuspješnije filmove vezao za Sarajevo, pokušava obnoviti komunikaciju s ljudima u svom… Više

Komentari

registracija
30/6/09

jebivjetar, 05.01.11. 13:38

A odakle ti je ispala Jaca Plačipi*ćka ? Hoće li nas spasiti banda lopovska koja nas je pljačkala desetljećima i operirala bubrege na živo ? Samo poštena ljevica sinko ! Ne klatimudani iz ADZ-a i ostali kriminalci !


registracija
3/12/10

gordanMM, 05.01.11. 15:57

Bio bi red od ovih desničara da zavežu gubice jer je njihova ideologija omogućila ovu monstuoznu pljačku HDZ-a. Neka zavežu na 10 godina i puste ljevičare da počiste sranja koja su napravili njihovi Franjo, Ivica i Jaca.
Povijesno gledano, običan hrvatski čovjek je više napredovao pod vlasti ljevice. Pod desničarima ne da nije napredovao nego je nazadovao jer su ga uvijek opljačkali u novcu, pameti i teritoriju.


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika