Veoma je bitno izabrati sigurnu lozinkuVojska hakera koja "švrlja" interentom ne poznaje granice. U roku od nekoliko sekundi vaš novac može završiti na računima neke države egzotičnog imena i labave bankarske kontrole.

Lozinke se danas koriste kako bi se od "neželjenih uljeza" zaštitili kompjuteri, e-mail poruke ili bankovni račun. Korisnici interneta stoga moraju voditi računa da kriminalcima otežaju život i izaberu što sigurnije lozinke. Evo nekoliko recepata za to.

Koja su osnovna pravila kod biranja lozinke?

Što je lozinka duža, to je sigurnija. Sigurna lozinka bi stoga morala imati najmanje osam ili deset znakova. Obavezno bi trebala biti sastavljena od malih i velikih slova, brojeva i specijalnih znakova. Važno je da se za razne internet usluge koriste različite lozinke. U suprotnom, ako bi kriminalci uspjeli dešifrirati ili pribaviti vašu lozinku na jednom mjestu, onda bi bili nesigurni svi vaši podaci i mogućnosti transakcija na drugima. Dešifrirana lozinka za e-mail tako bi brzo mogla omogućiti kriminalcima upad na vaš online-račun kod banke (ako ga imate).

Što treba izbjegavati po svaku cijenu?

U svakom slučaju su osobna imena i imena gradova pravi "tabu". Treba izbjegavati i datume rođenja, oznake na autotablicama ili telefonske brojeve. Jednostavni nizovi slova, ili riječi koje ionako postoje u rječnicima mogu biti dešifrirani za samo nekoliko sekundi, uz pomoć posebnih programa. Ne pomaže ni ako svoje ime napišete obrnuto (unazad). Treba izbjegavati i nizove slova (ili brojeva) koji su napravljeni tako što se redom otkucaju tipke sa dijela tastature.

Kako upamtiti komplicirane lozinke?

Moguće je napraviti lozinku, ako upamtite neku vama jednostavnu rečenicu i uzmete prvo slovo svake riječi. Naprimjer: "U ljeto uvijek jedem sladoled od vanilije i čokolade u slastičarnici iza ugla." Lozinka bi u ovom slučaju glasila: uljujSoVČiusiu. Velika slova su ovdje korištena za riječi "sladoled", "vanilija" i "čokolada".

U lozinku se sada mogu ubaciti i brojevi koji podsjećaju na slova. Umjesto "l" tipkate "1", umjesto jednog malog "s", broj "8". Lozinka bi sada glasila: u1jujSoVČu8iu. Ova lozinka sada može imati razne varijacije za razne usluge. Naprimjer, za e-mail službu g-mail: u1jujSoVČu8iu-GM.

Treba li mijenjati jednom napravljenu lozinku?

Obavezno, i to svaka tri do četiri mjeseca. Moguće je nekada izvesti i samo manje korekcije postojeće lozinke. Recimo, izmjena nekih slova brojkama, ili zamjena mjesta nekim slovima. S vremena na vrijeme bi ipak trebalo napraviti kompletno novu lozinku.

Postoje li posebni programi za lozinke?

Protiv "zaboravnosti" mogu pomoći posebni programi koji se nazivaju "password-safes". Ovi programi se mogu pronaći i na internetu kao besplatne verzije za download. Ovi programi su ponekad u stanju da sami generiraju posebno sigurne lozinke. Neki od takvih programa se mogu snimiti i na USB-stick i tako koristiti bilo gdje, na bilo kojem računalu.

Šta ako zaboravim lozinku?

Većina internet službi nudi opciju za "zaboravne". Ove službe u tom slučaju novu lozinku šalju na ranije utvrđenu e-mail adresu. Zbog toga je vrlo važno da lozinka za vaš e-mail bude posebno sigurna. Ukoliko hakeri mogu čitati vaše poruke, onda im je vrlo lako da na razne internetske usluge jednostavno pošalju zahtjeve za slanje novih lozinki i potom ih pročitaju i zloupotrijebe.

Ukoliko neka internetska usluga kao dodatnu sigurnost od vas traži da date odgovor na unaprijed dogovoreno pitanje, onda odgovor ne bi trebao biti trivijalan. Naprimjer, ukoliko pitanje glasi: "Kako se zove grad u kojem ste rođeni?", onda morate biti kreativni u smišljanju odgovora do kojeg se neće doći baš lako.

Kako se dodatno zaštititi?

Ni najbolja i najkreativnija lozinka ne vrijedi ništa, ako hakerima pođe za rukom da na vaše računalo instaliraju špijunski program. Ovi programi su vrlo sofisticirani i često korisnik i ne primijeti da rade u pozadini i špijuniraju vaše aktivnosti na računalu. Stoga je važno da vaš sistemski program i internet-browser uvijek aktualizirate putem interneta i instalirate "zakrpe" koje nude proizvođači tih programa. Ne treba ni spominjati da danas ne treba ni sjedati za računalo koji nema instaliran anti-virusni i firewall program.