Ministrica pravosuđa Snežana MalovićTijekom proteklih mjeseci regiju Zapadnog Balkana su potresale mnogobrojne političko- gospodarske afere. Pojedine države su, dijelom samostalno, a možda i uz neki pritisak sa strane, uspjevale da u razotkrivanju korupcijskih afera stignu i do najviših krugova države. Toga u Srbiji nije bilo i mogao se dobiti dojam da je ta zemlja neka oaza političkog poštenja u regiji, i svijetli primjer u kome nema visoke političke korupcije.

Mafije pod zaštitom?

Srbija svakako nije neka oaza u kojoj nema političke korupcije, upozorava za Deutsche welle Vladimir Goati, predsednik „Transparency Srbija". U Srbiji visoka politička korupcija jednostavno nije procesuriana, jer je politička nomenklatura još uvijek dovoljno snažna da spriječi djelovanje antikorupcijskih tijela, kaže Goati. Upravo zbog toga imamo samo potragu na nekom mikro nivou, koja je i dovela do saznanja o prosvjetnoj, naftnoj, putnoj, ili raznim drugim mafijama, ističe Goati.

„Međutim, oni ljudi koji omogućavaju poslovanje tih mafija, i koji im da tako kažem otvaraju prostor za djelovanje, oni su izvan osuda. I čini mi se da je to u ovom trenutku velika slabost Srbije, koju ćemo vrlo brzo skupo platiti kada se budemo svrstali u red ozbiljnih kandidata za članstvo u Europskoj uniji", kaže predsjednik „Transparency Srbija".

Loša vlast potiče korupciju

Član Savjeta za borbu protiv korupcije Stjepan Gredelj kaže za Deutsche welle da je Srbija u nekom prosjeku regije kada je riječ o korupciji. „Jedino čega smo na neki način bili pošteđeni na unutrašnjem planu, jesu spektakularne afere poput one u Hrvatskoj s uhićenjem bivšeg premijera Sanadera, ali to svakako ne znači da se Srbija riješila političke korupcije", kaže Gredelj.

„Naravno da u Srbiji postoji korupcija. Postoji li država u kojoj je vlast ovako loša, postoji li država u kojoj neke stvari još uvijek nisu razotkrivene, pa da možemo reći da tu nema korupcije? Korupcije ima svuda. Korupcija uglavnom znači prljavštinu države i državne uprave. Prema tome, možemo li reći da u Srbiji nema prljavštine u državnoj upravi? Ne možemo", smatra Gredelj.

Politička solidarnost za krupnu korupciju

Umjesto istinske borbe protiv kriminala i korupcije, vlast se odlučila za duh solidarnosti između političkih aktera, koji je nadvladao općti interes, ocjenjuje Goati. Upravo zbog toga se i u medijima i javnosti stalno govori o takozvanoj sitnoj korupciji.

Tako se pričama o korupciji od 50 ili 100 eura, protiv koje se naravno, također treba boriti, prikrivaju političke korupcije u kojima se vrte milijuni eura, skreće pažnju Goati.

Jedini primer gdje se stiglo do nekog možda srednjeg nivoa korupcije je proces protiv bivšeg direktora „Žejleznica Srbije" Milenka Šarančića, kaže Goati. „Mislim da je to najviši novi do kojeg je stvar došla. Međutim, u ovim drugim zemljama stvar je došla do nivoa koji je nužan, a to je najmanje ministarski nivo, pa čak i predsjednički ili potpredsjednički nivo. To je ono što se za sada u Srbiji nije dogodilo", kaže predsjednik „Transparency Srbija".

Obeshrabrena borba protiv korupcije

Vladimir Goati smatra da se na primjeru odnosa vlasti prema Agenciji za borbu protiv korupcije vidi i odnos prema borbi protiv korupcije. Pokušaj te Agencije da se izbori s time da se na mala vrata omogući da političari imaju dvostruke funkcije neslavno je završen, kaže Goati.

Kasnije je promijenjen i zakon, a tu su sudjelovali i Ministarstvo pravosuđa, kompletna Vlada, kao i Ustavni sud. Agencija je stoga otjerana na sporedni kolosjek, i stječe se dojam da je obeshrabrena da ozbiljnije reagira na slučajeve korupcije, zaključuje Goati.