Borut Pahor i Joe Biden (Reuters)Slovenski premijer Borut Pahor završio je u srijedu svoj trodnevni posjet SAD-u razgovorima u Bijeloj kući s potpredsjednikom Josephom Bidenom, a nakratko ga je primio i američki predsjednik Barack Obama.

Pahor je nakon razgovora na konferenciji za tisak s potpredsjednikom Bidenom rekao da je s američkim sugovornicima u Washingtonu razgovarao i o mogućnosti da Slovenija primi nekog od zatvorenika iz Guantanama, ali da će moguća odluka o tome uslijediti jer Slovenija za sada nema zakonske osnove za takvo što, te da se na tome i dalje radi.

Biden je pak pohvalio "lidersku" ulogu Slovenije u regiji, te dodao da se razgovaralo i o otvorenim pitanjima na Balkanu.

Kako ističu slovenski mediji, razgovori Pahora i njegovih sugovornika tijekom boravka u SAD-u, te ministara vanjskih poslova i financija Samuela Žbogara i Francija Križaniča koji su ga pratili, odnosili su se posebno na želju za privlačenje većih američkih investicija, pri čemu su američki sugovornici isticali da se investitori ponekad susreću s administrativnim preprekama.

Slovenski premijer pozvao je američkog potpredsjednika Bidena da posjeti Sloveniju, a posjet je u cjelini s obje strane ocijenjen kao "vrlo dobar", prenijeli su u četvrtak slovenski mediji.

Europska perspektiva kao poticaj na reforme

Svim zemljama zapadnog Balkana treba pružiti europsku perspektivu kao poticaj za potrebne reforme, iznio je slovenski premijer Borut Pahor u izlaganju na školi za međunarodne odnose sveučilišta John Hopkins, u osvrtu na stanje u regiji, prenio je u četvrtak Glas Amerike.

"To ne kažem zato što je Slovenija jedina zemlja bivše JUgoslavije koja je članica EU-a i što će Hrvatska biti druga, vjerojatno za nekoliko godina, nego zato jer mislim da je integracija zapadnog Balkana u EU i NATO fundamentalna osnova za mir i stabilnost, te sigurnost u cijeloj Europi. To je naše službeno stajalište i moja pozicija o ovoj situaciji", rekao je Pahor, prenosi Glas Amerike.

Pahor je dodao da je kao slovenski premijer koji sudjeluje na sastancima europskih lidera svjestan mišljenja nekih zemalja EU-a da je zbog "zamora" integracije uslijed proširenja proces širenja nakon prijama Hrvatske potrebno za neko vrijeme zaustaviti, ali da smatra da je to pogrešna politika.

Pahor se u svom izlaganju zauzeo i za dijalog Prištine i Beograda, te za ustavne promjene koje bi se uz sudjelovanje svih strana u BiH postigle kako bi ta zemlja mogla napredovati prema EU i NATO savezu.