Foto: ReutersEgipćani su se u subotu probudili u novoj zori, prvoj nakon tridesetogodišnje vlasti Hosnija Mubaraka, puni radosti što su ostvarili gotovo nezamislivu promjenu, ali s vojskom na vlasti i nesigurni u to kakva politička budućnost leži pred njima.

Dok je mujezinov poziv na molitvu odjekivao maglovitim kairskim jutrom, zvuci automobilskih truba s odmicanjem prijepodneva postajali su sve jači, pozdravljajući još jednom, nakon burne slavljeničke noći, Mubarakov silazak s vlasti.

"Revolucija mladih prisilila je Mubaraka na odlazak", stoji na naslovnici državnog lista Al-Ahrama. "Revolucija 25. siječnja je pobijedila. Mubarak se maknuo, vojska je na vlasti", dodaje Al-Gomurija, drugi državni dnevnik.

Tek treba vidjeti kako će vojno zapovjedništvo po prvi put uvesti demokraciju u Egipat u njegovoj bogatoj 5,000 godina dugoj povijesti. Prvi joj je zadatak povratak zakona i reda uoči početka radnog tjedna u nedjelju. Tenkovi i vojnici ostali su na ulicama u subotu čuvajući najvažnija raskršća i ključne zgrade. Policiju, osramoćenu u prosvjedima, gotovo se nigdje ne može vidjeti.

S obzirom na to da je svaka prijetnja konfrontacije između vojske i prosvjednika nestala, stanovnici Kaira fotografiraju se za uspomenu s vojnicima i barikadama oko trga Tahrira, središta revolucije, koje su vojnici u subotu polako počeli uklanjati.

Televizija Al-Arabija javila je u subotu da će vojska uskoro raspustiti vladu i parlament. Predsjednik ustavnog suda i formalno će tada predati vlast vojnom vijeću, koje će nastaviti upravljati zemljom od 80 milijuna stanovnika.

Kao što je pokazala revolucija u Tunisu, u kojem se niti mjesec dana nakon bijega diktatora Zina El Abidina Ben Alija situacija nije posve smirila, nova vlada bit će suočena s velikim socijalnim i ekonomskim problemima.

Egipatska oporba gušena je 30-godišnjim izvanrednim stanjem pod Mubarakovom vlašću i zemlja nema svoga Nelsona Mandelu ili Lecha Walesu koji će voditi prijelaz u novu demokraciju.

Među mogućim novim egipatskim čelnicima navodi se Ajman Nur, koji je bio Mubarakov protukandidat na posljednjim predsjedničkim izborima, a nakon njih je zatvoren na tri godine zbog navodne prijevare.

Često se spominje i Amr Musa, bivši egipatski ministar vanjskih poslova i aktualni glavni tajnik Arapske lige, koji je u Egiptu prilično popularan.

Sljedeći kandidat je Mohamed El Baradei, prekaljeni diplomat, dobitnik Nobelove nagrade za mir, koji se posljednjih dana prometnuo u najistaknutiju oporbenu figuru. I Muslimansko bratstvo, najveća oporbena islamistička skupina, ima u javnosti nekoliko popularnih članova u svom vodstvu.

No, u pozadini slavlja javljaju se i prvi znaci opreza u to koliko je vojska pod vodstvom maršala Muhameda Huseina Tantavija, dugogodišnjeg Mubarakova ministra obrane, sprema krenuti prema demokraciji, posebice imajući u vidu odnos vojske prema Muslimanskom bratstvu.

"Ovo je samo početak kraja", kaže Jon Alterman iz američkog centra za strateške i međunarodne studije. "Egipat zasad nije krenuo put demokracije, krenuo je u vladavinu vojnog režima. A kamo će dalje, pitanje je", upozorava Alterman.